Banke su krizu dočekale s boljim amortizerima od ostatka gospodarstva, ali već lanjski, a još više ovogodišnji pad profitabilnosti – i to unatoč brojnim troškovnim prilagodbama – upućuju da su i njihove unutarnje rezerve sve tanje.

Jedna u nizu racionalizacija za kojima su jače počele posezati su i izdaci za zaposlene. Broj zaposlenih u bankama lani je pao manje od jedan posto, što je na razini prirodnog odljeva, pa smanjenje izdataka za zaposlene očito odražava niži prosječni trošak zaposlenika. To je u prvom redu vidljivo u skupini velikih banaka, na koje se odnosilo i svih 250 milijuna kuna lanjskog smanjenja tzv. općih administrativnih troškova u bankarskom sektoru. Vodeća Zagrebačka banka je, pak, u godinu i pol samo na plaćama i ostalim troškovima osoblja (što uključuje i poreze i doprinose na i iz plaća, jubilarne nagrade, otpremnine) ostvarila smanjenje za gotovo 120 milijuna kuna. Lani im je ta stavka bila gotovo 100 milijuna ili 10-ak posto manja nego godinu prije (791 prema 888 milijuna kuna), a u prvom ovogodišnjem polugodištu izdaci za plaće i ostale troškove zaposlenih bili su im 20-ak milijuna kuna manji nego lani (432 prema 451 milijun).

U tih godinu i pol broj zaposleni h u banci smanjen je za oko tri posto (na 4372 sredinom ove godine). Kako smanjenje troškova  u određenoj mjeri odražava i učinak nižih zdravstvenih doprinosa, to samo znači da su neto plaće ipak trpjele manje nego što to sugeriraju ukupne uštede. Ipak većina trendno najznačajnijih banaka je išla na smanjivanja i/li ukidanja bonusa te općenito varijabilnih dijelova plaća koji se vezuju uz rezultate. Isto vrijedi i za Privrednu i Erste banku koje danas imaju i nešto veći broj zaposlenih nego početkom 2012. No, sliku broja zaposlenih u novije vrijeme malo zamagljuju i privremena zapošljavanja Mrsićevih stažista, dok zaposlenici i tih banaka kažu kako već dulje vrijeme nema novih zapošljavanja, na mjesta onih koji odlaze u mirovinu ne primaju se novi, a većini onih s uvjetima za umirovljenje nude se stimulativne otpremnine da to i učine. Kako god bilo, PBZ je lani troškove zaposlenih smanjio za 45 milijuna kuna ili oko sedam posto (610 prema 655 milijuna), ali kod samih neto plaća nije bilo smanjenja.

Za prvo ovogodišnje polugodište u slučaju PBZ-a nema detaljne strukture općih administrativnih troškova i amortizacije, ali na toj stavci ukupno nema daljnjeg smanjenja. Erste, pak, lani nije smanjio troškove osoblja (oko 410 milijuna kuna), ali su mu u prvoj polovici ove godine bili 8-9 posto manji nego lani (188 prema 206 milijuna). U Ersteu tako ističu da su "u skladu s gospodarskom situacijom već proveli niz mjera povećanja efikasnosti poslovanja i štednje. To je uključivalo i troškove vezane uz plaće, bonuse i broj zaposlenika, sukladno pozitivnim propisima RH i odredbama Kolektivnog ugovora". Naglašavaju i da banka kao međunarodne bankarske grupe ima jasnu strategiju i politiku plaća i dodatnog nagrađivanja vezanog uz ostvareni rezultat u skladu s postavljenim ciljevima. Samim time, kažu, "i iznosi bonusa smanjeni su za više od 50 posto, ovisno o ostvarenim rezultatima i razini upravljanja u banci".

 Nakon dugog niza godina stalnog rasta broja zaposlenika koji je pratio rast poslovanja, trenutni tržišni uvjeti poslovanja zaustavili su taj rast, a "dobrovoljna fluktuacija iznosi 1,2 posto, što je već uobičajena stopa proteklih godina". U Zagrebačkoj banci ističu da se broj zaposlenih nije značajnije mijenjao, ali se  mijenja struktura zaposlenika "pri čemu je, naravno, bilo različitih vidova odlazaka ali i novih zapošljavanja visokoobrazovanih specijalističkih kadrova". Sličan pristup, dodaju, vrijedi i za poslovnu mrežu; istovremeno se otvaraju nove gdje postoji potencijal za tržišnim rastom i zatvaraju one koje nemaju dovoljnu posjećenost, a tome se prilagođava način rada poslovnica u smislu radnog vremena (i npr. jednosmjenskog rada).

Posljednjih godina stalno ih je više od 130. Vezano uz plaće, u Zabi tek uopćeno kažu da je "dugoročna odrednica da se visina primanja dovodi isključivo u vezu s rezultatima rada svakog radnika pojedinačno i,  naravno, ukupnih rezultata banke. U Hypo-Alpe-Adria banci s tim u vezi kažu kako "nije bilo značajnijih promjena niti linearnog rezanja plaća, a bonusi za 2012. nisu ni bili predviđeni". Sve u svemu, iz odgovora banaka ne bi se dalo zaključiti koliki su pritici na operativne troškove. Većina ih ne očekuje ni da će ulaskom u EU eventualno doći do prebacivanja određenih poslova s lokalnih banaka na matične ili na regionalne centre. Čini se da taj mir zaposlenici u bankarstvu baš i ne dijele.