Prema posljednjim podacima HNB-a krediti banaka su na kraju lipnja iznosili 286,7 mlrd. kuna pa su blago porasli u odnosu na svibanj (0,1%), pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Na godišnjoj razini, dakle u odnosu na lipanj prošle godine ukupni krediti bilježe pad od 5,3 mlrd. kuna (-1,8%) uslijed razduživanja sektora nefinancijskih trgovačkih društava i stanovništva, dok su krediti središnjoj državi ublažili pad. Nadalje, trendovi u prvoj polovini ove godine pokazuju razduživanje sektora stanovništva i nastavak rasta kredita središnjoj državi, dok su se krediti nefinancijskim trgovačkim društvima nakon blagog rasta tijekom prva četiri mjeseca, vratili stagnaciji, pišu analitičari.

Na mjesečnoj razini blagom rastu ukupnih kredita je pridonio rast čistih kunskih kredita, dok su valutni krediti i kunski uz valutnu klauzulu zabilježili pad (padu u kunama izraženog iznosa valutnih i kredita uz valutnu klauzulu djelomično je pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro od 1,39%). Na mjesečnoj razini zabilježen je i snažan rast kredita društvima za osiguranje i mirovinskim fondovima koji su iznosili 708,9 mil. kuna (na kraju svibnja iznosili su 4,2 mil. kuna).

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju su lipnja iznosili 110,8 mlrd. kuna, što je za 6,4 mlrd. kuna (5,5%) manje nego na kraju lipnja 2012., dok su krediti stanovništvu iznosili 127,3 mlrd. kuna, što je za 3,6 mlrd. kuna manje na godišnjoj razini. Pri tome se iznos stambenih kredita, koji su u prošloj godini stagnirali, a u posljednja dva mjeseca bilježe nešto značajniji pad, smanjio za nešto više od 2 mlrd. kuna. Krediti središnjoj državi na kraju su lipnja iznosili 36,7 mlrd. kuna, što je za 4,3 mlrd. kuna (13,4%) više nego na kraju lipnja prošle godine, stoji u analzi.

Nadalje, tijekom posljednje četiri i pol godine vidljivo je povećanje udjela središnje države u ukupnim kreditima te smanjenje udjela kredita nefinancijskim poduzećima i stanovništvu. U odnosu na kraj 2008. udio kredita središnje države povećao se s 5% na 12,8%, dok se udio kredita nefinancijskih poduzeća smanjio s 40,7% na 38,7%, a stanovništva s 51,7% na 44,4%, zaključuju iz RBA.