Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Financijska agencija (Fina) dobila je od države još jedan monopolistički posao: isključivo u njezinim regionalnim centrima provodi se postupak predstečajne nagodbe.

Način na koji država i dalje protežira Finu izaziva reakciju dijela poduzetnika, koji se pitaju treba li nam takva Fina, odnosno je li ona na tržištu ili nije? Kritičari tvrde kako slična institucija ne postoji nigdje osim u Hrvatskoj te da je jedini razlog njezina održavanja na životu onaj socijalni, jer zapošljava više od četiri tisuće ljudi. U Fini, naravno, tvrde drukčije. "Iako smo u državnom vlasništvu, Fina posluje isključivo na tržišnom principu. Uspješno poslujemo s bankama, Hrvatskom narodnom bankom, brojnim poslovnim sustavima i drugim subjektima poslovnog života. Također, partner smo državi na području javnih financija, gdje smo proveli nekoliko sveobuhvatnih i ključnih projekata", rečeno nam je u Fini. Slično nam je odgovoreno i u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB). Kratko su nam odgovorili da je "Fina poduzeće u državnom vlasništvu koje posluje isključivo na tržišnom principu". Je li to istina? 

Ništa od 'cash centara' 
Odgovor smo potražili kod Đure Popijača, bivšeg ministra gospodarstva koji je u Fini radio 22 godine, a od toga dvije godine (od 2002. do 2004.) kao predsjednik njezine Uprave. "Ne može se reći da je Fina na tržištu, čim postoji zakon koji definira poslove kojima se smije baviti samo ta agencija. Primjerice, već ranije su dobili poslove oko ovrha, a sada su, eto, dobili i predstečajne nagodbe", napominje Popijač, koji je u nekadašnju Službu društvenog knjigovodstva (SDK) došao još 1982. Tijekom godina SDK je doživio niz promjena. Nakon osamostaljenja mijenja ime u Zavod za platni promet (ZAP) i pod njime posluje idućih desetak godina. Sukladno naputcima MMF-a, ZAP je 2002. ukinut, a platni promet tada preuzimaju poslovne banke. Kao pravni slijednik osnovana je Fina, a Popijač postaje prvi predsjednik Uprave. "Takva je Fina trebala biti samo prijelazno rješenje, priča je trebala završiti drukčije.

Postojao je cijeli elaborat o daljnjim reformama, cilj je bio razdvojiti tržišni dio od državne agencije. Trebalo je nastaviti s reformom Fine, što se, na žalost, nije dogodilo. Nije iskorištena prilika da se transformira sustav, pa danas imamo neku mješavinu, koja će se vrlo teško moći održati", prognozira Đuro Popijač. Plan je bio ostaviti jedan servis za državu, ali i nastaviti se baviti "cash handlingom", u čemu je Fina tada držala više od 90 posto tržišta. "Za svog sam mandata nabavio 49 blindiranih vozila koja su, koliko vidim, i danas na cesti, no u tom se smjeru kasnije nije nastavilo. Bili smo lider na tržištu a sada su se i drugi razvili. Ključno je bilo zadržati 'cash handling', dakle razne poslove manipulacije, obrade novca, trezorsko čuvanje, što su preuzele poslovne banke i privatne zaštitarske tvrtke. Iako je bilo planirano da i Fina i HNB izgrade svoj 'cash' centar, to se nikada nije učinilo. Kad sam 2004. otišao, došli su ljudi koji nisu poznavali sustav. Nova garnitura nije nastavila s reformama", kaže Popijač. 

SDK-u grijeh Jugoslavija 
U to je doba Fina imala u planu gradnju šest "cash" centara, među ostalim, u Zagrebu, Bjelovaru i Rijeci. Za onaj bjelovarski već je bila ishođena i građevinska dozvola, ali ništa nije sagrađeno. U međuvremenu je nekoliko banaka izgradilo svoje trezore, što je sada nemoguće nadoknaditi.  Otprilike u isto vrijeme kad i Popijač, kasniji ministar i glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca, u SDK, preteči Fine, 1984. se zaposlio još jedan akter javne scene- Krešimir Sever, današnji lider Nezavisnih hrvatskih sindikata. "Cinično je pitanje treba li nam Fina, pa i te kako nam treba! Štoviše, Fini treba proširiti ingerencije, kadrovski ju treba ojačati, otvoriti prema tržištu i privatnom sektoru, a ne samo prema radu s državom. Kad su stručnjaci iz Svjetske banke svojedobno boravili u Hrvatskoj, bili su oduševljeni, jer njima nedostaje upravo takav sustav nadzora", kaže Sever i podsjeća na to da su se zaposlenici Fine još prije desetak godina odrekli rasta svojih plaća, samo da Fina preživi.

Tvrdi da Fina nije nikakav specifikum, te da slične institucije postoje posvuda, samo pod drugim imenima, kao što je, primjerice, "sustav obračunskih zavoda".."Za ukidanje Fine zauzimaju se upravo oni koji sebe vide u tom poslu. Njima previše kontrole ne odgovara jer se u mutnoj vodi love najdeblji somovi", slikovit je Sever. Kaže da "Fina nije politička institucija, iako se događa da se uprave mijenjaju promjenom vlasti što je, naravno, loše". Prema njegovim riječima, "sustav nekadašnjeg SDK bio je odlično postavljen, a najveći mu je grijeh što je smišljen u Jugoslaviji. Zato je razoren, a sada ga se želi do kraja uništiti. Traži se da svo poslovanje pređe u privatne ruke, što nije dobro. Da je SDK ostao, imali bismo danas puno manje nepravilnosti, jer je ta služba podrazumijevala inspekcije, revizije, nadzor nad platnim prometom. Zbog liberalizacije platnog sustava sada svatko radi što hoće – zato je zavladalo neplaćanje, a plaće se isplaćuju bez uplaćenih doprinosa", napominje Sever. 

Prijetnja bez komentara 
Đuro Popijač podsjeća na to da su 2002. ZAP i tadašnja kontrola isplate plaća i doprinosa ukinuti na inzistiranje tadašnjeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića. Na nedavnom sastanku s nekoliko članova Vlade i predstavnika sindikata današnji ministar financija Slavko Linić najavio je da će ići korak dalje te je zaprijetio da će "ukinuti Finu". Na naš upit je li ministar već nešto poduzeo po tom pitanju, te koji su njegovi razlozi za ukidanje Fine, iz Ministarstva financija nismo dobili odgovor. 

Ušli i u zaštitarstvo, razljutili konkurenciju

Ni Fina GS ne posluje tržišno?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Od 4336 zaposlenika u 2008. lani ih je ostalo 2961, po čime je Fina i dalje jedna od većih hrvatskih tvrtki. Najveći je odljev bio u u svibnju 2010., kada je 412 radnika prešlu u novoosnovanu tvrtku Fina gotovinski servisi (Fina GS). Tvrtka koja je i dalje u vlasništvu Fine nastala je izdvajanjem poslova obrade gotovog novca i prijevoza vrijednosnih pošiljki. Fina GS lani se počela baviti i zaštitarskim poslom, što je izazvalo bijes ostalih zaštitara koji tvrde da im dampinškim cijenama ruše cijenu, te da su "gubitaš čije gubitke sanira Fina". U Fini pak tvrde da "Fina GS svoje prihode u potpunosti ostvaruje u tržišnoj utakmici s jakom konkurencijom".

Prodaju i posl. informacije

Najviše prihoda od posla s bankama 

Kako navode u Fini, ta agencija obavlja transakcije u platnom prometu, prevozi gotovi novac, pruža poslovne informacije i elektroničke servise, arhivira. Također, podrška je državi u realizaciji projekata kao što je Hitro.hr. Najveći dio prihoda ostvaruje putem ugovora o obavljanju platnog prometa s bankama i prijevoz gotova novca, a posljednjih je nekoliko godina značajan trend povećanja prihoda od poslovanja s građanstvom (plaćanje računa), prihoda od elektroničkih servisa (FINA e-kartica, e-potpis…) te prihoda od prodaje poslovnih informacija.