Proračunski manjak u prvoj polovici godine dosegnuo je 11,4 milijarde kuna , što je čak milijardu i 200 više od planiranog za cijelu 2013. godinu.
Toliki manjak rezultat je oko 700 milijuna kuna manjih ostvarenih prihoda u odnosu na prošlu godinu, i gotovo 5 milijardi kuna većih rashoda u odnosu na prvo polugodište 2012.
U Ministarstvu financija, čini se, unatoč svemu nisu zabrinuti zbog probijanja deficita, jer u drugom dijelu godine planiraju žestoko utjerivanje poreznih dugova.
Računaju da bi od 22 milijarde poreznog duga takozvanih aktivnih poreznih obveznika do kraja godine mogli utjerati barem tri milijarde kuna.
Time bi se nadomjestio jednokratni trošak sanacije zdravstva, odnosno podmirenja obveza ustanova u zdravstvu u iznosu od 3,3 milijarde kuna. U Ministarstvu financija upravo taj zahvat ističu kao jedan od glavnih razloga znatno većih proračunskih izdataka u prvom polugodištu. Osim toga računaju i da će subvencije poljoprivrednicima u drugom dijelu godine biti daleko manje budući da su u prvom dijelu godine te subvencije isplaćivali znatno dinamičnije, zbog čega su i povećane za 764 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu.
U ostatku godine državni financijaši računaju i s većim efektima ušteda na rashodima za zaposlene kod kojih je u prvom dijelu godine ostvareno skromnih 360 milijuna kuna smanjenja.
U drugom polugodištu računaju sa znatno većim učinkom 3-postotnog smanjenja plaća iz travnja 2013., a znatne uštede trebao bi donijeti i centralizirani obračun plaća.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.gori je od kamatara
http://www.youtube.com/watch?v=-fDUR_SGSR8 da se prisjetite kakav je divljak
Svaki dan neka ćelava, kockasta glava s mafijškim naočalama na nosu, glumi žrtvu porezne uprave. Gospoda bi vozila Mercedes ali ne bi plačali porez.
Slažem se 100%. NIsam si priuštio Mercedesa nikada u životu(a mogu) jer mislim da nije moralno, dok ljudi oko mene rade za 400€.
Zato nemam dugova i nitko mi ne kuca na vrata.
razer
masovne jeftine proizvodnje u Hrvatskoj nece biti nikad. velike firme dolaze tamo gdje u prvom redu mogu dobiti:
-educirane radnike za posao
-jeftinije radnike
-pravnu sigurnost
mi padamo na svemu tome. lazemo se sami da smo educirana nacija, al zamisli da nam dode neka tehnoloski zahtjevna firma; jel u Hrvatskoj ima 1000 ljudi koji znaju raditi na cnc stroju? pa mi nemam ni za ovu splasnulu brodogradnju dovoljno svojih zavarivaca…
Nazalost zemlja se temeljito deindustrijalizirala zadnjih 20 godina nisu samo tvornice otisle do vraga, nego i tehnicki fakulteti i to je proces koji se vise neda zaustaviti.
Kako sada stvari stoje jedina sansa su male i srednje firme ciji su vlasnici Hrvati i koje ce se probiti na strana trzista. Treba shvatiti globalizaciju i iskoristiti njene prednosti.
čini mi se da znate malo ili ništa o razini tehničke educiranosti u hrvatskoj.
ne da ne bi bio problem pronaći cnc-operatere ili ih obučiti, nego mi i dan-danas imamo višak dobro obrazovanih, a fakulteti kao elektrotehnika i strojarstvo zadržali su većinu svojih kvaliteta.
istina je da se to polako uništava, u zadnje vrijeme rapidno, ali ako u godinu-dvije dobijemo tehničku vladu bez partijaša hdz-a i sdp-a, još imamo šanse ne spasti na afriku.
naši ljudi su dobro tehnički educirani, problem je potpuna needuciranost pravnika i ekonomista koja je zemlju odvela u kaos.
visokotehnološke tvrtke ne mogu opstati zbog nepostajanja pravosudnog sustava i ogromnih poreza.
složeni procesi imaju dug obrtni ciklus i ako nema pravosudnog aparata da osigura naplatu, nema ni posla. svi kooperantski ugovori u složenim procesima su sofisticirani i opet ako nema pravnog sustava koji će podupirati i dati sigurnost provedbi ugovora, raditi je nemoguće. na kraju, enormni porezi povezani s nikakvom uslugom koja država pruža poduzetnicima čine poslovanje nemogućim i besmislenim.
sve dok pravnici mogu zarađivati masne novce pukim udaranjem pečata na ovrhe i fotokopije dokumenata, dok je jedini posao “ekonomista” dizanje kredita i dizanje plaća samima sebi, od tih struka nema ništa, a oni su razorili ostatak sustava.
nije to samo “blagi strukturalni problem” to je svjetsko dno; kad bismo iskopirali albanski pravni sustav, kod nas bi nikle mnoge tvrtke složenijih tehnologija koje se u albaniji ne mogu pojaviti jer oni još nemaju tehničkih stručnjaka našeg ranga, ali pravnici i “ekonomisti” im mogu biti samo bolji. naravno, ne bih trpao sve 100% u isti koš, ali izuzeci samo potvrđuju pravilo.
Uključite se u raspravu