Nakon što su prošle godine gotovo sve sjevernojadranske luke zabilježile pad prometa, prema preliminarnim podacima za prvo polugodište 2013. stanje se popravlja.

Naša najvažnija luka, ona u Rijeci, ove je godine imala za šest posto veći promet, a rast je zabilježen ponajprije zbog većeg pretovara tekućih tereta – nafte. Luka Rijeka u šest je mjeseci pretovarila ukupno 3,49 milijuna tona tereta. No, riječka se luka može samo uvjetno uspoređivati s ostalim sjevernojadranskim lukama. Naime, dok Kopar upravlja svim lučkim operacijama te obavlja pretovar svih tereta, u Rijeci postoje tri koncesionara. Tvrtka Luka Rijeka upravlja samo pretovarom suhih tereta u lučkom bazenu.

Pretovar  kontejnera obavlja koncesionar Jadranska vrata, a tekućih tereta Janaf. Prema pojedinačnim rezultatima za prvo polugodiše, upravo je segment rasutih tereta zabilježio pad od 21 posto, na milijun tona. Janaf je ostvario rast s 1,96 na 2,4 milijuna tona, a kontenjerski terminal sa 64.817 tona na 72.559 tona. No, upravo su kontenjeri ono na čemu Rijeka temelji optimistične procjene za iduće razdoblje. Investirano je dodatnih 30 milijuna eura u opremnje kontenjerskoga terminala, a ulazak Hrvatske u EU trebao bi Rijeku učiniti vrlo zanimljivom za srednjoeuropsko gospodarstvo. Za razliku od Rijeke, u Luci Ploče zasad nema razloga za optimizam. Ploče su u prvih šest mjeseci poslovale na razini lanjskih rezultata, pretovar od 1,4 milijuna tereta.

Kako objašnjava Ivan Pavlović, predsjednik Uprave te luke, Ploče posljednjih godina bilježe znatan pad prometa zbog sve lošije gospodarske situacije u BiH, jer iz te zemlje dolazi najviše njihovih korisnika. Najveći su korisnici mostarski Aluminij te željezara iz Zenice. "U proteklom razdoblju preko nas su isporučivane znatne količine ugljena za termoelektrane u južnoj Italiji, no one sada ne rade i nema prometa", kazao je Pavlović. Talijanske i slovenske luke redom bilježe rast prometa, pogotovo kontenjerskoga. Iako još nisu poznati svi rezultati za polugodište, raspoložovi podaci govore da je Kopar, po broju kontenjera, rastao jedan posto, Venecija dva, Ravenna osam, a Trst čak 14 posto. Preko Kopra je pretovareno 2,9 milijuna tona kontenjera.