Iz gospodarske perspektive ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) mogao bi pozitivno doprinijeti gospodarskom rastu i blagostanju zemlje, kao i Unije u cjelini, primjerice stvaranjem novih trgovinskih i investicijskih prilika, no Hrvatska mora provesti reforme, ocjenjuje Europska središnja banka (ECB) u svom srpanjskom biltenu.

U članku pod naslovom "Hrvatska se priključuje Europskoj uniji", ECB navodi makroekonomsku sliku Hrvatske. Među ostalim, ističe produljenu recesiju, visoku nezaposlenost, ali i nisku inflaciju i poboljšanja u bilanci plaćanja.

ECB ističe da bi ubuduće Hrvatska trebala primijeniti brojne važne mjere i reforme kako bi u potpunosti ostvarila koristi od pristupa EU.

"Privlačenjem kapitala i investicija usmjerenih rastu, poboljšanjem konkurentnosti, jačanjem apsorpcijske moći vezane uz EU fondove i provedbom protu-cikličkih makroekonomskih politika te usklađenih mikro i makro-razboritih politika, Hrvatska ima potencijal da obnovi procese sustizanja ostalih zemalja članica i usklađivanja dohotka. Iznad svega, potrebne su daljnje strukturne reforme, uključujući i one usmjerene na poboljšanje učinkovitosti javnog sektora, povećanje zaposlenosti i fleksibilnosti na tržištu rada, poboljšanje institucionalnog i poduzetničkog okruženja, i borbu protiv sive ekonomije", ocjenjuje ECB.

Od krajnje važnosti je da takve reforme budu ubrzane sada kada je Hrvatska ušla u EU, naglašavaju u ECB-u.

"Samo na taj način sudjelovanje u EU bit će katalizator razvoja Hrvatske u prosperitetnije gospodarstvo. Ostvarenje toga uvelike će ovisiti o političkoj volji, socijalnoj koheziji i plodonosnom partnerstvu s europskim institucijama i ostalim zemljama članicama", zaključuje se u članku objavljenom u najnovijem mjesečnom biltenu ECB-a.