Predstavnici zemalja jugoistočne Europe, uključujući i Moldaviju, danas u Bruxellesu nastavljaju multilateralne pregovore o proširenju Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (Cefte). Iako se po njihovu otvaranju predviđalo tri kruga pregovora, teško da će se i s novom, četvrtom etapom multilateralni ugovor među devet budućih članica moći prirediti za stupanje na snagu od početka iduće godine.

Srpske carine
Naime, glavnina nesuglasica, točnije krupnih pitanja na kojima su pregovori “zapeli”, i dalje je ostala neriješena. Na stolu su pitanja poreznih diskriminacija Srbije vezanih uz naplatu trošarina za duhanske proizvode i voćne sokove te carinskih brana za uvoz naftnih derivata u Srbiju na što Hrvatska, ali i ostale zemlje kandidatkinje poput Makedonije i Bosne i Hercegovine ne žele pristati. Iako Srbija ne popušta u tim svojim uvjetima za nastavak pregovora, ni ostale zemlje ne žele prihvatiti tu “platformu” jer bi se njome u potpunosti odmaknuli od uvjeta pod kojim se krenulo u proširenje Cefte. Zato će hrvatski pregovarači, kako se može čuti iz njihovih redova, i na novoj rundi pregovora zakazanoj za 19. i 20. listopada u Bruxellesu zastupati načelo da se pri definiranju multilateralnog ugovora nikako ne može ići ispod razine dosegnute bilateralnim ugovorom o slobodnoj trgovini, odnosno da se dosegnuta razina može eventualno poboljšati u pravcu daljnje liberalizacije trgovine. Pregovarači će, dakle, inzistirati na tom načelu, na što blagonaklono gledaju i ostale države kandidatkinje kojima također ne odgovara što Srbija tvrdoglavo traži ustupke na štetu drugih. Iako to pregovaračko stajalište na prvi pogled djeluje vrlo načelno, iz njega ipak proizlazi vrlo jasna poruka Srbiji, ali i bilo kojoj drugoj državi koja bi pokušala suspendirati sadašnju razinu slobodne trgovine, a to je da Cefti u ovoj fazi proširenja trebaju pristupiti samo one zemlje koje su spremne prihvatiti dogovorena pravila igre. Ako neka od zemalja to sada nije u stanju, ugovoru o slobodnoj trgovini među zemljama jugoistočne Europe mogla bi se priključiti naknadno kada bude spremna poštovati barem osnovna načela, tumače Vladini izvori.

Definiranje uvjeta
Ako hrvatski pregovarači nastupe na ovom krugu pregovora s takvim stavom da se proširenje Cefte na sve zemlje kandidatkinje de facto može dovesti u pitanje, to bi moglo otvoriti novu temu unutar pregovora o definiranju uvjeta pod kojima bi se naknadno moglo priključiti toj asocijaciji, kako za države koje sada ne sudjeluju u definiranju jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini poput Ukrajine, tako i za zemlje s kojima se u aktualnim pregovorima eventualno ne bi potpisao taj ugovor. U hrvatskoj Vladi drže da se buduće proširenje Cefte ne bi trebalo odvijati automatizmom, odnosno nakon što određena zemlja prihvati uvjete ugovora, već bi bilo primjerenije da se vrata novim članicama otvaraju nakon što sa svakom članicom obavi bilateralne pregovore. To bi bilo nužno ako se unutar Cefte u određenom razdoblju postignu dogovori o daljnjoj liberalizaciji trgovine. O takvim scenarijima dosad se među pregovaračima službeno nije intenzivnije razgovaralo zato što su u početku svi s puno optimizma ušli u pregovore, očekujući da će sve zemlje uglavnom poštivati osnovna načela prema kojima su prošle godine u Zagrebu definirali pregovarački okvir.

Sjedište organizacije bit će vjerojatno u Bruxellesu

Na dnevnom redu četvrtog kruga pregovora o proširenju Cefte moglo bi se prvi put naći i pitanje sjedišta te asocijacije jer je ono najviše intrigiralo javnost, ponajprije u zemljama bivše Jugoslavije. Kako su to pitanje u orbitu izbacili upravo lobisti, pregovarači tvrde da o njemu u okvirima službenih foruma nikad nije bilo riječi. No sada se očekuje da će prenijeti protivljenje vlastitih zemalja da sjedište bude u nekoj od zemalja budućih članica, pa je sve izvjesnije da će se sjedište Cefte vezati uz sjedište Efte koje je u Bruxellesu i koja bi mogla poslužiti kao logistička podrška.