Lani smo ostvarili izvrstan rezultat od 12 milijardi dolara dobiti, što nam je najveći profit u povijesti. To je mnogo više nego 2006. ili 2007. Kriza nam je bila vrlo profitabilno razdoblje za neke poslove, iako se poslovno okruženje promijenilo, a BDP je lani iznosio 3,6 posto, gotovo dvostruko manje nego prije krize, kad je bio sedam posto, istaknuo je potpredsjednik Uprave Sberbanka Sergej Gorkov u razgovoru s novinarima iz zemalja u koje se ta ruska banka širi.

Ne kriju da imaju ambiciozne međunarodne planove. Lani su broj klijenata povećali za milijun, većinom iz turske Denizbanke, koja je preuzela segment građanstva od Citibanka. Strategija im je rasti na tržištu središnje i istočne Europe, ali i u Njemačkoj i Austriji, gdje su također prisutni preko Denizbanke. U prvoj fazi ne kane ići u dalje akvizicije, rasli bi organski, i to barem do pete-šeste pozicije na tržištu. Unatoč povremenim glasinama, za "šoping" su trenutačno zatvoreni i u Hrvatskoj. 

Regija, ne zemlja
No, kako organskim rastom kane s devetog mjesta na, recimo, peto u Hrvatskoj, u kojoj stagnira potražnja, a plasmani se provlače na kapaljku? I kakvo uopće značenje ima Hrvatska za banku sa 110 milijuna klijenata i više od 20 tisuća poslovnica, pitamo Gorkova."Imamo primjer Kazahstana, u kojem nam je prije četiri godine, kad smo ušli, a njih nitko nije htio kupiti, tržišni udio bio niži od jedan posto i bili smo na 26. poziciji, a sad smo četvrti, isključivo organskim rastom. A to je prilično teško tržište. U Ukrajini smo sa 36. mjesta u tri godine došli na osmo", samouvjereno recitira Gorkov. Ponavlja kako za njih kriza nije problem, nego prilika, potencijal za rast. Mark Arnold, predsjednik Uprave Sberbank Europe, potvrđuje da im je cilj i na novim tržištima biti velik igrač, pokretač rasta, i to na duge staze. Mnoge banke, kaže Arnold, idu u drugom smjeru, povlače se, no za njih to nije opcija. A Hrvatska?"Hrvatska nije tako velika zemlja, ali za Europu nije ni mala, samo su Poljska i Rumunjska u regiji velike. Vaše nam je tržište zanimljivo zbog gospodarskih odnosa, iako vam nismo glavni trgovinski partner, to su Italija i Njemačka, Rusija je peta. No, imat ćete Južni tok plinovoda i druge projekte, bit će rasta u Hrvatskoj. Kad govorimo o veličini, gledamo perspektivu tržišta, a ne države. McKinseyjeva je prognoza da će tržište rasti, a Hrvatska je dio tog tržišta", kaže Gorkov te dodaje da žele biti most za rast hrvatskih kompanija, poput Atlantic Tradea, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama u kojima posluju. Zadovoljni su, ističe, rastom kredita i poslovanjem u prvom kvartalu 2013. Za ruske klijente koji dolaze na odmor u Hrvatsku uveli su "tarifu 0", oslobodili ih naknade za podizanje gotovine na bankomatima Sberbanke i otvorili nove poslovnice na Jadranu. 

Nemaju izlaznu strategiju 
No, situacija s vizama crna je točka odnosa."Nova situacija s vizama nije poticajna za turizam, razgovarao sam o tome i s hrvatskim veleposlanikom u Rusiji, ali ništa, na žalost, ne napreduje, nego nazaduje. Ovaj tjedan dolazim u Hrvatsku, razgovarat ću s ministrima o financiranju dodatnih investicija i izdanju državnih obveznica koje bismo aranžirali. Vrlo su nam važni dugoročni odnosi u vašoj zemlji, s Vladom, partnerima poput Agrokora i Atlantica… Pitali su nas o izlaznoj strategiji: mi je nemamo", poručuje potpredsjednik jedne od najmoćnijih bankarskih institucija u Europi.

Na dan 40.000 kreditnih zahtjeva

Samo u sjedištu banke radi 7000 ljudi, u tri godine idejama zaposlenika uštedjeli 9,8 milijardi kuna…
Pedesetpostotni vlasnik Sberbanka je središnja banka, koja profitom financira državne poslove. Već od aerodroma sve pršti njihovim reklamama i bankomatima. Jedini bankomat na Moskovskoj burzi je onaj Sberbanke. Samo računala u podatkovnom centru koji prati operacije vrijedna su više od milijardu dolara. Sjedište u kojem smo razgovarali s glavnim menadžerima banke je golemo, zapošljava 7000 ljudi, koji ondje imaju restorane s umjetnim jezercima, fitness dvoranu…Razvili su sustav nagrađivanja ideja zaposlenika. I isplatilo im se: u tri godine primili su 140 tisuća prijedloga koji su im uštedjeli 9,8 milijardi kuna. U najvećoj poslovnici na dan obrade 40.000 kreditnih zahtjeva.