Od ukupno 8,37 milijardi kuna obveznica koje je u utorak izdalo Ministarstvo financija, dvije trećine kupili su najveći institucionalni ulagači – mirovinski fondovi.

Oni su, što obvezni što dobrovoljni upisali 5,6 milijardi kuna novog duga države. Ipak, taj upis, po mišljenju analitičara InterCapitala, nije prošao bez iznenađenja. "Najavili kako bi bilo interesantno vidjeti alokaciju novoizdanih obveznicama u top deset investitora i tu smo, zaista, naišli na velika iznenađenja", stoji u analizi InterCapitala. Prije svega to se odnosi na upis mirovinskih fondova. "Pretpostavljali smo da su oni upisali oko 6 milijardi kuna obveznica (od ukupno izdanih oko 8,4 milijarde kuna) i nismo previše pogriješili. Na obje obveznice u prvih deset pozicija vidi se da su mirovinski fondovi (obvezni i dobrovoljni) upisali oko 60 posto izdanja kunske obveznice i 70 posto obveznice s valutnom klauzulom odnosno ukupnu protuvrijednosti od oko 5,6 milijardi kuna. Veće iznenađenje je sam raspored upisa među mirovincima", kažu analitičari.

Ističu da tako Erste Plavi obvezni mirovinski fond uopće nije među top deset vlasnika eurske obveznice i izgleda kao da je nisu niti upisivali, dok su istodobno drugi najveći upisnik kunske obveznice. Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, Erste Plavi kupio je 380 milijuna kuna u kunskoj obveznici, što je 13,82 posto tog izdanja. "Isto tako AZ fond je vrlo dominantan u upisu kunske obveznice, dok je kupio, za svoju veličinu, relativno mali iznos obveznice u valutnoj klauzuli", kažu analitičari InterCapitala. AZ je prema podacima SKDD-a kupio 950 milijuna kunskih obveznica te 89,3 milijuna eurskih. Dakle, ukupno je u novi hrvatsku dug uložio 1,62 milijarde kuna. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (koje su doduše za svibanj, ali dovoljno govore o njegovoj veličini), AZ obvezni mirovinski fond imao je imovinu od ukupno 22 milijarde kuna i najveći je OMF u Hrvatskoj.

"Obrnuto možemo reći za Raiffeisen OMF koji je vrlo dominantan u upisu obveznica s valutnom klauzulom, ali je od svih mirovinskih fondova upisao najmanje kunskih obveznica". stoji u analizi. Taj je fond kupio 222,3 milijuna eurskih obveznica, što je 29,64 posto izdanja, dok je u kunskim kupio 5,01 posto izdanja, dakle 137,75 milijuna kuna."Možemo, dakle, zaključiti da dva najveća mirovinska fonda imaju potpuno različite poglede na ročnost i valutu duga i da AZ i dalje preferira kraća dospijeća i kunske obveznice, dok Raiffeisen OMF dodatno 'produžuju' svoj portfelj s većom mogućom izloženošću euru", zaključuju analitičari InterCapitala.

U prospektima izdanja, koja su dostavljena Zagrebačkoj burzi, stoji kako je kunska obveznica, koja dospijeva 2018. godine, izdana s kamatnom stopom od 5,25 posto. Eurska pak obveznica na naplatu dospijeva 2024. godine, a izdana je s kamatnom stopom od 5,75 posto. Drugi najveći kupac eurske obveznice bio je PBZ/CO fond koji je u svoj portfelj dodao 190 milijuna eura, što je 25,33 posto tog izdanja. Taj je fond kupio i 190 milijuna kunske obveznice, što je 6,91 posto izdanja. Glavnina novca prikupljenog ovim izdanjima državnih obveznica koristit će se za refinanciranje ranije izdane državne obveznice.