Direktiva o zakašnjelom plaćanju u EU krunski je primjer uspješne borbe za donošenje europskoga zakonodavnog okvira kojim se štite interesi malih i srednjih poduzeća i obrtnika.

Ona obvezuje državu da plaća svoje ugovorne obveze u roku do 30 dana, što znači da će se i hrvatska Vlada morati toga pridržavati. Poručio je to obrtnicima na konferenciji u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) Luc Hendrickx, direktor za politiku poduzetništva i vanjske odnose UEAPME-a,   organizacije poslodavaca čiji su članovi 12 milijuna malih i srednjih tvrtki iz 34 zemlje (uključuje i Tursku te još neke nečlanice EU) s gotovo 55 milijuna zaposlenih. U sklopu izlaganja o perspektivi obrtnika nakon ulaska Hrvatske u EU Hendrickx je istaknuo kako se njegova organizacija izborila kod EK za usvajanje te direktive, no postoje različiti problemi u pogledu njezine primjene. Kritički se osvrnuo na položaj malih i srednjih poduzeća te obrta u Italiji, gdje država probija rokove, pa moraju čekati pola godine da im država plati, dok u Belgiji država plaća u roku od 60 dana.

Problemi "malih" zbog nepravedna plaćanja dijelom dolaze zbog prakse 200-tinjak velikih kompanija koje u EU, mimo pravila, nameću rok plaćanja do čak 210 dana, te pod drukčijim uvjetima ne žele poslovati, rekao je. Kako u EU posluje 40.000 velikih subjekata, riječ je o oko pola posto velikih tvrtki koje mala i srednja poduzeća te obrte zapravo guraju prema bankrotu. Koliko je važno plaćanje u roku do 30 dana za državu, te do 60 dana među poduzetnicima, pokazuju podaci iz Španjolske. Zbog neplaćanja i nelikvidnosti od početka krize bankrotiralo je pola milijuna španjolskih poduzeća, od čega  trećina (180.000) upravo zbog nepravodobne naplate potraživanja.