U posljednjih deset godina sve većim zagađivanjem atmosfere i uništavanjem ozona sučevo zračenje postalo je izrazito štetno za čovjekovu kožu, imunološki sustav i oči. O štetnosti sunčevog zračenja po ljudski vid javnost je informirana u puno manjoj mjeri iako većina provedenih istraživanja bez zadrške dokazuje pogubnost UV ili Ultravioletnog zračenja po ljudski vid. 

Prevencija i zaštita
Kao i kod bilo kojeg drugog problema vezanog uz ljudsko zdravlje i u slučaju oštećenja očiju zbog UV zračenja najvažnija je prevencija koja se u ovom slučaju zove sunčane naočale. Naravno ne bilo kakve sunčane naočale već one s kvalitetnim staklima koja štite od prodora UV zraka. Sunčane naočale postale su popularne sredinom dvadesetog stoljeća kada je povezanost oštećenja vidnog organa sa sunčevim UV zračenjem egzaktno dokazana. Danas su sunčane naočale realno potrebne, ali ako su one jako tamne ne znači da bolje štite od UV zračenja. U Hrvatskoj još nema nekog reda na tržištu i nije ustaljeno praksa da naočale imaju oznaku kako i koliko štite od UV zračenja. U EU i SAD-u postoji propisan faktor prema kojem se određuje koliko UV zračenja naočale blokiraju i pravilo je da što više blokiraju to bolje. Uostalom UV zračenje ne spada u vidni spektar i nije nam potrebno kako bi mogli gledati. U Hrvatskoj je odabir sunčanih naočala još uvijek više pitanje modnog diktata nego brige o zdravlju. Upravo radi toga u većini slučajeva ljudi kupuju okvire s dizajnerskim potpisom ili naočale neke poznate marke nego kvalitetan stakla.

Kvalitetna stakla sunčanih naočala bila ona plastična ili staklena premazan su slojem zaštitne boje koja blokira prodor štetnog dijela sunčevog spektar, a njihovu kvalitetu trebao bi dokazivati certifikat na kojem piše u kojoj mjeri pružaju zaštitu. Plastična stakla sa razvojem tehnologije obrade plastike postala su jednako kvalitetna kao i ona staklena tako da je zabluda preferirati jedna na račun drugih. Većina stakala za sunčane naočale proizvedena je na isti način i postoje stotine tvrtki koje proizvode kvalitetna stakla. Novitet u proizvodnji stakala je trend koji postoji o u SAD-u, a radi se o tome da se u stakla stavlja melanin tj. zaštitni pigment koji se nalazi u ljudskoj koži i koji ju štiti od UV zračenja. Ovaj način proizvodnje posljedica je trenda da se u zdravstvu koriste prirodni materijali. Boje stakla koje bolje blokiraju UV zračenje su zelena, siva i smeđa jer osim što dobro blokiraju zračenje također ne utječu na raspoznavanje boja kada se na primjer što je slučaj kod vozača gleda semafor. Plava, žuta ili narandžasta boja po tom pitanju puno su lošije iako nema  sunčanih naočala čije nošenje bi bilo štetno po zdravlje. 

Jeftine naočale
Nema direktnih posljedica od nošenja loših sunčanih naočala, ali se posljedice dešavaju indirektno jer UV zračenje prolazi kroz staklo do očiju sve ono vrijeme dok je osoba mislila da je zaštićena.  Za sunčane naočale jedino može biti opasna loša obrada stakla točnije loše izbrušeno staklo. Iako je laiku teško procijeniti kako je staklo brušeno treba kod kupovine naočala obratiti pažnju na površinu stakla koja bi trebala biti glatka, a odsjaj onoga što gledamo na staklu pravilnog oblika tj. ako je nešto kružno refleksija na staklu ne bi smjela biti elipsa. Isto tako sunčane naočale sa oštećenim ili izgrebanim staklom trebalo bi promijeniti. Za prosječnog kupca možda bi bilo najbolje pronaći trgovinu u kojoj stakla za naočale imaju certifikat i ne povoditi se za cijenom jer niti ona nije uvijek mjerilo.

Cijena

Najskuplje stoje 383.609 dolara
Ako podaci govore istinu, najskuplje sunčane naočale na svijetu trenutno su one dizajnerskog dvojca Dolce & Gabbane, a stoje 383.609 dolara. Odmah za njima nalaze se ipak povoljnije naočele Louisa Vuittona koje stoje oko 1000 dolara, piše internetski portal dalje.com. Najpopularniji model i ovogodišnji must have svakako su pilotske naočale kakve je prvi lansirao Ray Ban, napravljen od metalnih i plastičnih okvira u svim bojama, popularni wayfarer model koji je obilježio osamdesete te glomazni okrugli i mačkasti okviri koji sežu u nešto dalju prošlost. No, skladu s velikim promjenama koje diktiraju svjetski modni divovi mijenjaju se i cijene koje svake godine postaju sve više, posebno kada su u pitanju popularni modeli. Tako su trenutno jedne od najskupljih naočala na tržištu one s potpisom Giorgio Armani, piše internetski portal zadovoljna.hr. Želite li postati vlasnik modela pilotskih naočala prozirnog plastičnog okvira i zelenih leća morati ćete izdvojiti oko 6300 kuna.

Povijest

Prvi ih nosili kineski suci
Na samom početku nosili su ih kineski suci kako im se u očima ne bi vidjela nikakva emocija tijekom obavljanja dužnosti. Prvi okviri modnog detalja bili su izrađeni od kože, kostiju, metala i keramike. Žute i smeđe leće u 13. stoljeću bile su prilično atraktivne. U doba 'epidemije' sifilisa, većina je oboljelih nosila naočale s takvim staklima kako bi izbjegli problem preosjetljivosti na svjetlost, koji je jedan od simptoma. Naočale sa zaštitom od UV zraka počele su se koristiti tek u 20. stoljeću. S masovnom proizvodnjom istih prvi je krenuo Sam Foster čija je marka 'Foster Grants' preplavila tržište 1929. Poznate face počele su naočale nositi krajem '30-ih godina pa su tada naočale stekle status modnog dodatka bez kojeg se ne može.