Jeff Biggs, urednik jednog od najpoznatijih startup časopisa na svijetu TechCruncha zajedno s Netokracijom posljednjih je desetak dana obišaop najveće metropole na Balkanu u potrazi za startupima koje će predstaviti investitorima u Berlinu. Poslovni dnevnik porazgovarao je o dojmovima koje je stekao.

Priča se da su vas ugodno iznenadila dva startupa iz Hrvatske. Koja?
Na TechCrunch Balkans Meetupu ovdje u Zagrebu slušao sam pičeve Sizema i Mash.me-ja. Riječ je o njima. Imali su najbolje pitcheve. Nisam ih dovoljno proučio da bi znao koliko su jedinstveni u svjetskim razmjerima, ali moj dojam je da su dovoljno posebni da imaju realne šanse za uspjeh.

Da li startupi s Balkana dobro pitchaju? Pretpostavljam da imate dosta dobar uvid s obzirom da ste ih slušali u Sofiji i Beogradu, a sada i u Zagrebu.
To je jedna od stvari s kojom tijekom ove turneje nisam nimalo impresioniran. Niti jedan pitch me nije stvarno impresionirao. Bilo je dobrih, ali to je sve. Mislim da su se startupi trebali mnogo bolje pripremiti. Loša prezentacija stvara veliki problem. Ipak, kad se pogleda iza prezentacija koje sam mogao čuti i pokuša dublje razumijeti čime se pojedini startup bavi i što želi postići, mogao sam otkriti neke dobre ideje i obećavajuće rezultate.

Što biste zato preporučili startupima?
Da naprave dobar pitch i budu hrabri i razgovaraju o svojem projektu s drugim ljudima. To su dvije stvari koje danas razlikuju pobjednike i gubitnike u ovom poslu. A k tome, danas se dosta od toga uči u školama, kako pitchinga tako i prezentacijskih vještina.

Koliko vam se čini razvijena startup scena u Hrvatskoj i Balkanu?
Ono što me istinski impresioniralo je da startupi u ovoj regiji razmišljaju veliko. Po planovima, idejama, načinu provedbe i mnogim drugim parametrima večina startupa koje sam vidio mogla je nastati i u Kaliforniji.Sviđa mi se što razmišljaju i ciljeve postavljaju globalno, odnosno geografski se nisu ograničili samo na Balkan. No, to samo ide u prilog tome da ako radite dobar posao, onda je svejedno gdje ste i tu između nacija nema razlika.

Znači li to da stoga da startupi odavde mogu lako tražiti financijska sredstva bilo gdje na svijetu pa i od fondova iz Silicijske doline?
Mislim da bi trebali tražiti sredstva lokalno, jer nije baš jednostavno financirati se bilo gdje na svijetu. Primjerice, ako baš želite sredstva iz Silicijske doline onda se obavezno morate tamo i preseliti, jer tamošnji investitori ne ulažu u startupe koji nisu tamo i time pod njima poznatnom zakonskom regulativom.

Kako vam se čini startup kultura i ekosustavi koji su nastali u gradovima koje ste posjetili na Balkanu?
Nisam primijetio neke velike razlike i to ne samo na regionalnom nivou već i u usporedbi s drugim mjestima na svijetu. I to je zapravo sjajno i ukazuje da startupi ovdje imaju relativno dobru klimu za uspjeh. Dakako, cijela je scena u Sofiji, Beogradu i Zagrebu znatno manja nego u Berlinu ili Londonu. Manji su i eventi, ali vrlo je pozitivno da scena postoji, da se ljudi druže, da ta scena nije usitnjena u klanove i da između potpuno različitih startupa kola komunikacija. Sve se drugo može nadomjestiti newtorkingom. Nije ništa drugačije ni u SAD-u. Tamo radim ture od istočne do zapadne obale i ne mogu reći da se startup scene koje susrećem razlikuju. Najvažnije je da timovi rade zanimljive projekte.

Kako vam se čine startupi na Balkanu?
Mislim da su nastali oko rješenja problema s kojima su se njihovi osnivači našli u svojoj praksi. No, želio bih naglasiti da nije nimalo loše ako neki od njih to znanje primjeni lokalno. Recimo ovdje bi sigurno dobro došla infrastruktura za e-poslovanje. Mnogi su se i u SAD-u obogatili tako što su napravili takvu infrastrukturu tamo. Startupi ne moraju nužno biti globalni.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Danas je sve više poslovnih inkubatora koje pokreću veliki telekom operateri i slične kompanije. Jesu li to dobre prilike za startupe?
To naravno ovisi o tome što rade. Malim startupima koji rade na softverskom ili sličnom razvoju su inkubatori vrlo dobra infrastruktura, ali ako imate neki hardverski startup onda vam nije svejedno i u koji ćete inkubator ići. Veliki operateri ili neke druge kompanije možda imaju tehnologiju koja vam je potrebna za realizaciju vaše ideje. Uz to, bitni su i vaši planovi, jer velike kompanije vole kupiti tehnologiju ili preuzeti startup.

Gdje se u Europi stvara najviše inovacija? Gdje je plodno tlo za startupe?
Geografski u svim zemljama, ali ključno je nešto drugo. Večina inovacija nastaje na sveučilištima. Nažalost, SAD to zna iskoristiti, a u Europi se čini da to ne znaju napraviti.

Prilike

Kakve startupe trenutačno traže investitori?
Najviše ih interesiraju bitcoin, električna vozila, 3D printere i općenito one stvari koje mogu postati platforme. Pogledajte samo električna vozila, ona su poligon za mnoštvo novih proizvoda i usluga. Sada se mnogo priča o MakerBotu, 3D printeru za kućnu upotrebu ili pak o Instagramu koji je od kamere napravio novi užitak.

Jesu li mobilne aplikacije velika prilika za startupe?
Same mobilne aplikacije nisu ništa posebno. One imaju svoju ulogu, čine web servise prijemčivima, povečavaju im doseg i učestalost korištenja. To radi i hadrver. No, ako želite uspješan startup morate razmišljati šire od toga.