Presuda suca Trgovačkog suda u Zagrebu Radovana Dobronića koji je u slučaju Franak presudio da su banke krive ima čak 180 stranica.

Prema našim informacijama, presuda je već uručena odvjetnicima banaka.To znači da od danas teče rok od 8 dana za žalbu banaka. U tako velikom predmetu s presudom vrlo dugačkog obrazloženja banke bi mogle biti u priličnoj stisci s vremenom. Presuda otvara cijeli niz pitanja, a ovo su samo neka od njih. Valja reći da su oko nekih prilično podijeljena mišljenja među stručnjacima. To je razumljivo s obzirom da nisu vidjeli presudu. Neki smatraju da nalog suca može značiti samo da se ponude drugi uvjeti – primjerice fiksna kamatna stopa, ali ne i da se ukida valutna klauzula.

Argument im da je valutna klauzula dozvoljena, a navodno je može ukinuti samo Ustavni sud. S druge strane, postoje mišljenja da je upravo tom presudom poništen onaj dio ugovora o kreditima u švicarcima  koji se odnosi na valutnu klauzulu.   Od 1. srpnja dopuštena je mogućnost da sudac odredi da žalba ne odgađa izvršenje. To dopušta čl. 502.p Zakona o parničnom postupku. To je regulirano zakonskim izmjenama prije dvije godine, no određeno je da primjena istoga započinje danom ulaska RH u EU. No, mnogi smatraju da sudac nije naložio da žalba ne odgađa izvršenje pojedinih dijelova presude, i to iz razloga što je parnica započela prije početka primjene te odredbe, a  čak je prije toga i glavna rasprava bila zaključena.    Moguće je da će banke poslušati suca te predložiti fiksnu kamatnu stopu  u izmijenjenim ugovorima koji moraju biti u kunama. No ostaje otvoreno pitanje hoće li doći do nagodbi.

Moguće su razne situacije; primjerice da banke predlože visoku kamatnu stopu, a da dužnik to prihvati i tako da se dug anulira, a isto tako je moguće i da dužnik takve uvjete ne prihvati. Oko učinka presude na tvrtke mišljenja su podijeljena. Dio ih smatra da gospodarski subjekt zato što nastupa kao profesionalac ne uživa zaštitu koju uživa u poslovnom smislu neuki pojedinac. Tvrde da stoga na tvrtke presuda nema učinak. No, drugi smatraju suprotno, a polaze od toga ako se pravomoćno  utvrdi da je postupanje banaka bilo nezakonito, onda bi trebala vrijediti istra pravila: ono što je nezakonito i ništetno za potrošače trebalo bi vrijediti i za tvrtke, korisnike kredita ako su oni sklopljeni pod istim uvjetima.      

Više na www.poslovni.hr