S obzirom da su članice Europske unije još davne 2004. godine sastavile popis predsjedavajućih zemalja Unije do 2020. godine, Hrvatska se svojoj poziciji predsjednice može nadati tek nakon toga. Ta se tema još nigdje razmatrala i sve je još uvijek na razini spekulacija. No s obzirom da je jedina nova članica, Hrvatska bi u predsjedničku fotelju mogla zasjesti ubrzo nakon što se rotiraju sve stare članice, i to bi se moglo dogoditi već 2022. godine, smatra Tomislav Krasnec, dopisnik Večernjeg lista iz Bruxsellesa, uz napomenu da će to također ovisiti o ponašanju Hrvatske kao članice EU. 

"Odluka o tome koja će zemlja preuzeti predsjedavanje Unijom donosit će se u narednih nekoliko godina, no sasvim je izvjesno da će Hrvatska tu ulogu preuzeti ubrzo nakon 2020. godine. Nema posebnih uvjeta za predsjedavanje, osim ako se pokaže da je neka zemlja jako nekonstruktivna, što se ne očekuje od Hrvatske. Preuzimanje te uloge prije svega se smatra prestižem, što je doduše bilo jače naglašeno u prijašnjim godinama. Slovenija je recimo bila prva od tadašnjih deset novih članica EU koja je u prvoj polovici 2008. predsjedala Unijom, i to se tada smatralo velikim prestižem", pojašnjava Krasnec, no dodaje kako se ujedno radi i o velikoj odgovornosti, jer je zemlja koja predsjedava zadužena za vođenje svih sastanaka.

"Dakako da ta rotirajuća predsjedništva ne odrađuju zemlje predsjednice potpuno samostalno, već u tome imaju potporu i inpute od tajništva Europskog vijeća i političkih savjetnika, kako bi se osigurao kontinuitet u vođenju, poštovali prioriteti, te kako se ne bi dogodilo da se važne stvari stavljaju po strani i promoviraju samo teme koje zanimaju pojedine zemlje. Međutim zemlje dobivaju veliku odgovornost jer njihovi predstavnici u radnim skupinama Vijeća moraju voditi i moderirati sve sastanke, što je vrlo zahtjevno jer se tu često nađu vrlo mučne višesatne rasprave, govornici koji nemaju mjere, i vođenje sastanaka, otvaranje zatvaranje rasprava, moraju biti maksimalno efikasni", kaže Krasnec.    

Inače, Slovenija je na posebnim poslovima u vrijeme predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2008. godine angažirala oko 1500 ljudi i nastojalo se dati najiskusnije kadrove, a zaposleno je i  dodatnih nekoliko stotina ljudi na određeno vrijeme. Kako se najavljivalo uoči predsjedana Slovenije, za nove kadrove bilo je predviđeno oko 25 milijuna eura, uz pojašnjenje da u tom segmentu država ne bi trebala previše štedjeti jer je riječ o razdoblju vrlo važnom s aspekta promocije državnih interesa. Bila su to doduše zlatna vremena u usporedbi sa sadašnjom gospodarskom situacijom u cijeloj EU, odnosno u Hrvatskoj. Slovenija je u šest mjeseci predsjedanja trebala ugostiti desetak ministarskih sastanaka, organizirati u Sloveniji i izvan nje nekoliko tisuća sastanaka različitih tijela Europske unije. 

Iako će se dakle raditi o desecima ljudi koji će odraditi posao za vrijeme predsjedanja Hrvatske Unijom, važnu ulogu imat će hrvatski diplomatski veterani, Vladimir Drobnjak i Ivan Šimonović, a ostali kadrovi imat će najmanje sedam godina za učenje i stjecanje iskustva.

Nakon Irske i Litve u ovoj godini, predsjedanje Unijom u prvoj polovici 2014. godine preuzet će Grčka, Italija će na čelu Unije biti od srpnja do prosinca 2014. godine, Latvija od siječnja do lipnja 2015. godine, a Luksemburg od srpnja do prosinca iste godine. U prvoj polovici 2016. godine EU-om će predsjedati Nizozemska, zatim Slovačka, a Malta od siječnja do lipnja 2017. Velika Britanija će na čelu EU-a ponovno u drugoj polovici 2017. godine, na u prvoj polovici 2018. godine naslijedit će se  Estonija, zatim Bugarska, potom Austrija, Rumunjska te Finska.