„Uspostava reciklažnih dvorišta i odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, s naglaskom na papir, prvi su od koraka kojima ćemo započeti uspostavljanje održivog sustava gospodarenja otpadom i povećati recikliranje. Očekujem da će se građani odazvati pozivu da zajednički stvaramo nove vrijednosti od onoga što danas smatramo smećem. Iz istraživanja koja sam vidio a i kroz komunikaciju s građanima vidim da su spremni a na nama, državi, njihovim gradovima i općinama je da im to i omogućimo.“, izjavio je danas ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović na predstavljanju Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Dosadašnja praksa, prikupljanje svog otpada u jednu kantu i zatrpavanje zemljom, je najjednostavnija i na prvi pogled može izgledati najjeftinija. Posljedice takvog postupanja su brojni i skupi projekti sanacija odlagališta za koje je u Hrvatskoj od 2005. alocirano gotovo 2 milijarde kuna. Uz to, u posljednjih deset godina lošim gospodarenjem otpadom na odlagališta se zakopalo više od 5 milijardi kuna vrijednih sirovina, stoji u priopćenju iz Ministarstva.

„Hrvatska ne može priuštiti sebi taj luksuz da jednostavno zanemari milijarde kuna vrijedne sirovine zakopane na odlagalištima. Te sirovine znače gospodarsku aktivnost, posao i radna mjesta, a nalaze se na potpuno krivom mjestu gdje onečišćuju okoliš“, izjavio je ministar.

Zato je nužno uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom koji je provediv i učinkovit, omogućuje transparentne tijekove otpada, sirovina i novca, jasno propisuje odgovornosti zajednice, pojedinca i pravnih osoba te omogućuje da korist od održivog gospodarenja otpadom postane opća, stoji u priopćenju.

„Zakonom o održivom gospodarenju otpadom mijenjaju se komunalne navike građana, smanjuje se količina otpada koji se odlaže na odlagališta, uvodi se izdvojeno prikupljanje korisnog otpada u domaćinstvima, izdvojeno prikupljanje problematičnog i opasnog otpada, a izgradnja mreže reciklažnih dvorišta postaje prioritet svake lokalne vlasti i standard dostupan svim građanima Hrvatske“, naglasio je ministar.

Ključna razlika od dosadašnjeg zakona je precizno definiranje obaveza i odgovornosti i jasno razrađeni mehanizmi kontrole provođenja zakonskih obaveza, stoji u priopćenju.

Novi zakon utvrđuje red prvenstva gospodarenja otpadom koji postaje politika provođenja sustava gospodarenja otpadom na svim razinama. Prioritet je sprječavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, recikliranje, drugi postupci oporabe poput energetske oporabe te kao najmanje poželjno, zbrinjavanje.

Organizacija gospodarenja otpadom biti će moguća putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ili putem trgovačkog društva – organizacije, tijela kroz koji proizvođači proizvoda koji u nekom trenutku postaju otpad mogu ispuniti obaveze vezane za njihovo zbrinjavanje.

Inovativna platforma

Hrvatska uz Stories transformira hrvatsku premium turističku ponudu

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Za postojeći sustav zakon predviđa niz mjera kojima će se ispraviti uočeni nedostaci i ukloniti mogućnost manipuliranja ili zloupotrebe sustava. Posebno ističemo značajno poboljšan i proširen jedinstveni informacijski sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti praćenje tijeka od stavljanja proizvoda na tržište do zadnje faze, oporabe ili odlaganja otpada preostalog nakon korištenja proizvoda.

Dva osnovna nacionalna cilja koja želimo ostvariti su smanjenje količine odloženog otpada i smanjenje količine odloženog biorazgradivog otpada, a ti su ciljevi i navedeni u zakonu. Odgovornost za njihovo ostvarivanje spuštena je do razine jedinica lokalne samouprave. Za ostvarivanje ovih ciljeva uvjeti su osigurati mogućnost odvajanja na kućnom pragu, naplata po količini preuzetog otpada ili volumenu posude te edukacija građana o načinima provođenja gospodarenja otpadom. Sve su to obaveze jedinica lokalne samouprave za koje su uvedeni i jasni mehanizmi stimulacije odnosno destimulacije. Stimulira ih se kroz subvencije za nabavu spremnika i podizanje infrastrukture a destimulira kroz naknade za prekoračenje kvota za odlaganje.

Kako bismo dosegli ciljeve za smanjenje odloženog biorazgradivog otpada prvo ćemo fokus staviti na papir kojega je relativno jednostavno izdvojiti u kućanstvu i za kojeg postoji tržište, kažu iz Ministarstva.

Glomazni otpad odložen na javne površine, osim ružnog prizora i opasnosti zbog činjenice da je u tim gomilama često i opasan otpad, stvara i pogrešnu sliku da je dovoljno otpad izbaciti na ulicu a netko će se za njega već pobrinuti. Takav otpad moći će se besplatno predati u reciklažno dvorište, u odgovarajući spremnik ili će ga komunalno poduzeće preuzeti na poziv i zbrinuti na adekvatan način.

Ovim zakonom želi se potaknuti razvoj tržišta gospodarenja otpadom koji svugdje u svijetu ima velik gospodarski potencijal, kaže se u priopćenju. Zakon naglašava gospodarski karakter i potencijal gospodarenja otpadom, za razliku od dosadašnjeg koji je na gospodarenje otpadom gledao većinom samo kao na komunalnu djelatnost.

Po prvi puta se uvodi institut „nusproizvoda“ i „ukidanje statusa otpada“ kao snažan poticaj domaćem gospodarstvu i poduzetništvu za razvoj reciklažne industrije. Neke kategorije koje nastaju kao nusproizvod tehnološkog procesa i kao takve su se isključivo terminološki smatrale otpadom , a u stvarnosti su vrijedna sirovina, odsad se kao sirovina mogu i tretirati. Institutom „ukidanja statusa otpada“ omogućuje se da otpad nakon što je oporabljen odnosno recikliran i udovoljava uvjetima za proizvod i postane proizvod ili sirovina, a ne više otpad.

Uz zadržavanje postojeće dinamike kontrole i podizanje standarda kontrole, omogućuje se izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom po pojednostavljenoj proceduri a uz propisane petogodišnje kontrole, dozvola vrijedi do opoziva.

Novi zakon predviđa bolju kontrolu tijeka novca odredbom da se i prodaja otpada za vlastite potrebe od strane fizičkih osoba obavlja putem žiro računa, uz osobnu iskaznicu i uvođenje videonadzora na otkupnim mjestima čime pojedinci koji se bez ikakvih dozvola bave trgovinom otpadom više nisu u povlaštenom položaju u odnosu na tvrtke koje poštuju sve predviđene propise i u djelatnost su uložile ozbiljna sredstva.

"Dosljednom primjenom obaveza iz ovog zakona, preuzimanjem odgovornosti na lokalnoj, a ne samo na državnoj razini, i zahvaljujući jasnim mehanizmima kontrole, iz temelja će se promijeniti komunalne navike građana i omogućiti da se u praksi doista uspostavi održivi sustav gospodarenja otpadom", zaključio je ministar.