Najveći kupac drva od Hrvatskih šuma i najveći proizvođač i izvoznik drvene građe, Šerif grupa iz Zagreba u Glini je počela izgradnju kogeneracijskog postrojenja koje će grijati objekt bivše bolnice, zatvor, škole i druge gradske ustanove i institucije.

Budući toplinski sustav imat će golemo, ne samo energetsko, već i ekološko značenje za Glinu.

Energija za grijanje grada

Šerif grupa je od Hrvatskih šuma u pet mjeseci ove godine kupila i preradila čak 66.364 kubika drva. Šerif je lani u preradi drva (bez namještaja i papira) ostvario i najveći prihod među tisuću najvećih i ušao u elitni krug tvrtki s najvećim usponom u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnju su povećali 73, a izvoz 81 posto te ostvarili gotovo 300 milijuna kuna ukupnog prihoda.

U sastavu tvrtke koju već tri generacije vodi obitelj Pašić, posluje i Drvni centar u Glini.

– U novije vrijeme, Šerif grupa izvozi i u Kinu i Vijetnam, dok su Indija, Alžir i Japan tržišta koja imaju namjeru osvojiti vrlo brzo – kaže predsjednik Uprave Damir Pašić.

Elmor Baraković, unuk osnivača tvrtke Murata Pašića, direktor je glinskog Drvnog centra, pogona sa 139 zaposlenih, a drugi unuk Amor Baraković, rukovoditelj je projekta kogeneracijskog postrojenja koje se podiže na zemljištu nekad poznate Pamučne industrije Glina.

Iz buduće bioelektrane-toplane na drvni otpad i drvnu sječku, koja ostaje u preradi, toplinska energija koristit će se u sadašnjim sušionicama drva te za grijanje grada, dok će se električna energija prodavati HEP-u.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Dogovor o financiranju

U planu je proizvodnja 1 megawata struje te oko 4 megawata toplinske energije koja će, umjesto mazuta, grijati velike potrošače u Glini. Pašići posebno upozoravaju kako je ovo postrojenje u koje će ove godine investirati 35 milijuna kuna, prvo od hrvatskih proizvođača, od kojih su najveći TPK -EPO Zagreb, TTK Karlovac i drugi.

– Izgradnja vrelovoda također može početi. Sređena je dokumentacija i vrelovod je ucrtan u urbanistički plan. Međutim, Grad se još s mjerodavnim ministarstvima i županijom mora dogovoriti o načinu financiranja projekta – kaže glinski gradonačelnik Milan Bakšić.