U ožujku je drugi mjesec za redom nastavljen blagi rast inozemnog duga na mjesečnoj razini. Na kraju spomenutog mjeseca bruto inozemni dug iznosio je 45,1 mlrd. eura, što je za 121 mil. eura (0,3 posto) više nego u prethodnom mjesecu, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Rastu inozemnog duga na mjesečnoj razini pridonio je isključivo javni sektor ( i država i javna trgovačka društva). U odnosu na kraj prošle godine stanje bruto inozemnog duga više je za 167 mil. eura, odnosno za 0,4 posto. Blagom rastu inozemnog duga pridonio je javni sektor i to uglavnom država čiji je inozemni dug na kraju ožujka iznosio 8,5 mlrd. eura, dok je dug privatnih poduzeća i financijskog sektora smanjen.

Financijski se sektor nastavio razduživati prema inozemstvu u prvom tromjesečju (s izuzetkom veljače kada je blago porastao u odnosu na siječanj), pišu analitičari. Razduživanje financijskog sektora prema inozemstvu bilo je izraženo tijekom cijele prošle godine. Tako se inozemni dug financijskog sektora spustio na 12,8 mlrd. eura, što je za 3 mlrd. eura, odnosno 19,2 posto manje nego na kraju prvog tromjesečja prošle godine. Dug javnih trgovačkih društava ostao je gotovo nepromijenjen u prvom tromjesečju te iznosi nešto manje od 5 mlrd. eura, kao i inozemni dug privatnih poduzeća koji je na kraju ožujka iznosio 10,8 mlrd. eura.

U ovoj godini analitičari očekuju stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta s obzirom na izdanje euroobveznice u travnju, zaključuje se u RBA analizi.