Na Zagrebačkoj je burzi Crobex indeks prošloga tjedna blago porastao, nakon sedam tjedana poniranja, pa se vratio iznad razine od 1.800 bodova, no promet je bio mršav jer nema domaćih poticajnih vijesti.
Crobex indeks ojačao je prošloga tjedna 0,51 posto, na 1.804 boda, probivši se, po prvi puta od 17. lipnja, iznad psihološki važne razine od 1.800 bodova. Crobex10 porastao je, pak, 0,74 posto, na 1.019 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je 32,3 milijuna kuna, što je oko 66 milijuna manje nego tjedan dana ranije.

„Unatoč osjetnim dnevnim oscilacijama, Crobexi su prošli tjedan završili u plusu. Čini se da je tržište barem kratkoročno dosegnulo neko dno. Od idućega tjedna Hrvatska je članica Europske unije, pa ćemo vidjeti hoće li to nekako utjecati na domaće tržište. Promet je posljednjih tjedana jako mršav, što je tipično za ljetne mjesece“, kaže Maja Bešević Vlajo, portfelj menadžerica u Podravskoj banci.

Najveći promet, 7,2 milijuna kuna, ostvaren je dionicama HT-a, pri čemu im je cijena porasla za 0,2 posto, na 178,35 kuna.

Povlaštenom dionicom Adris grupe ostvareno je, pak, 3,1 milijun kuna prometa, a cijena joj je pala za 0,88 posto, na 282 kune. Od prošloga se tjedna povlaštenim i redovnim dionicama te tvrtke trguje bez prava na isplatu dividende od 7 kuna po dionici.

S prometom od 2,6 milijuna kuna slijedi dionica Riviere Adrie, a cijena joj je na tjednoj razini ostala nepromijenjena na 14,50 kuna.

Nepromijenjena je ostala i cijena dionice Ine, na 4.300 kuna, uz promet od 1,7 milijuna kuna.

Dionici Ericssona Nikole Tesle cijena je, pak, porasla za 6,7 posto, na 1.451 kunu, uz promet od 1,2 milijuna kuna.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Tjedni promet od 1,1 milijun kuna zabilježile su, pak, dionice Petrokemije i Leda. Pritom je cijena Petrokemije skliznula za 0,55 posto, na 197,89 kuna, a Leda za 0,14 posto, na 7.740 kuna.

Premda Hrvatska ulazi u EU, ulagači su oprezni zbog toga što i dalje nema dobrih vijesti s makroekonomske scene.

Prošloga je tjedna Državni zavod za statistiku objavio da je industrijska proizvodnja u svibnju pala za 5,3 posto na godišnjoj razini. To je najveći pad proizvodnje od prosinca prošle godine, kada je potonula 5,6 posto, i znatno oštriji nego što se očekivalo.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u svibnju industrijska proizvodnja pala za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

I na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, nakon oštrog pada tjedan dana prije, jer su splasnula strahovanja ulagača da će američka središnja banka prerano smanjiti poticajne monetarne mjere. No, i dalje se trguje nesigurno.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,7 posto, dok je S&P 500 porastao 0,9, a Nasdaq indeks 1,4 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,6 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 2,2, a pariški CAC 2,1 posto.

„Na svjetskim su burzama makroekonomski podaci bili ili u skladu s očekivanjima, ili nešto bolji, pa se može reći da se smirila situacija na tržištima. No, vidjet ćemo jesu li burzovni indeksi dotaknuli dno. Uskoro počinje sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, što će biti u fokusu ulagača“, zaključuje Maja Bešević Vlajo.