Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da je razlog nedolaska njemačke kancelarke Angele Merkel u Zagreb predizborna kampanja, a ne promjena zakona o Europskom uhidbenom zakonu, s čim ona vjerojatno nije ni upoznata.

"Čisto sumnjam da kancelarka Merkel i njezin krug znaju ovo o čemu mi razgovoramo. U Njemačkoj su izbori, a proširenje u Njemačkoj nije baš popularno. Doći na takav skup tri mjeseca prije izbora nije plus nego minus i u tome vidim jedini razlog", rekao je Milanović u razgovoru s novinarima po dolasku na sastanak šefova država ili vlada zemalja članica EU-a, koji u četvrtak počinje u Bruxellesu.

"Mislim da se ona time ne bavi i da joj je to potpuno nepoznato. Mi malo volimo gledati stvari iz svoga kuta, a ja iskreno sumnjam da svi ti slučajevi o kojima govorimo uopće dođu do Berlina", dodao je Milanović odgovorajući na pitanje je li otkazivanje posjeta povezano s promjenom zakona o provedbi Europskog uhidbenog naloga, kojom se želi onemogućiti izručenja za djela počinjene nakon 7. kolovoza 2002. godine.

Milanović je ponovio da će predložiti ustavne promjene kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva i da samo od HDZ-a ovisi hoće li se to i provesti.

"Mi ćemo predložiti ustavne promjene, a samo o HDZ-u ovisi hoće li se ukinuti zastara za politički motivirana sumnja, samo od HDZ-a ovisi hoćemo li se riješiti ove stigme, uzajamnog optuživanja", rekao je Milanović.

Istaknuo je da treba istražiti zašto je u slučaju Josipa Perkovića, čije izručenje traži Njemačka, došlo do zastare i da li je uopće došlo do zastare.

"Pitanje se svodi na to zašto je nastupila zastara u predmetnom slučaju, tko je za to odgovoran i je li uopće nastupila zastara. Možda su neke od procesnih radnji, recimo izvida o kojima se govori, takve prirode da je njihovim poduzimanjem 2006. godine u konkretnenom predmetu zastara prekinuta. To je ono što me zanima i na to nismo dobili jasan odgovor. Ono što je došlo iz DORHZ-a samo me djelomično zadovoljava. Tamo se kaže da se nešto radilo, idemo vidjeti što se radilo. Znamo da je u tome sudjelovao tadašnji šef POA-e, danas predsjednik jedne stranke, koji je zadnjih dana potpuno nestao iz javnosti nakon što je otvorio jako ozbiljnu i jaku ružnu temu", rekao je Milanović.

Milanović je rekao da 2002. godina kao vremenske odrednica nakon koje bi se primjenjivao Europski uhidbeni nalog zapravo uopće nije važna jer izručenje ionako ne bi bilo moguće zbog zastare, ističući da ga ne čudi tumačenje Europske komisije, prema kojoj vremenskog ograničenja ne može biti.

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

"Tumačenje Komisije je logično jer ona po prirodi stvari uvijek tumači propise tako da daje prednost europskoj razini na štetu nacionalne. Ali, čak i kad bi maknuli vremensku odrednicu, ostaje viša zapreka o izručenju hrvatskih državljana, a to je nastupanje zastare, koja je po DORH-u nastupila. Dakle, ova 2002. godina koje se HDZ tako slatko uhvatio beznačajna je stvar jer ni po uhidbenom nalogu ni po našem zakonu to izručenje nije moguće zbog zastare", rekao je.

Članovi Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove koji dolaze iz redova Europske pučke stranke izrazili su u četvrtak zabrinutost zbog ograničenja koje u zakonu o uhidbenom nalogu planira uvesti Hrvatski sabor te su pozvali premijera Milanovića da osigura da taj zakon bude usklađen s europskim zakonodavstvom.

"Pokušaj da se osigura imunitet za hrvatske građane za kaznene progone u državama članicama EU-a samo nekoliko dana prije hrvatskog pristupanja EU-u, 1. srpnja, iznimno je važno i to se mora zaustaviti. Suradnja na viskoj razini u kaznenim stvarima između zemalja članica od goleme je važnosti u borbi protiv prekograničnog kriminala", kažu u svom priopćenju zastupnici EPP-a Manfred Weber, Veronique Mathieu-Houillon, Monica Macovei i Axel Voss . Oni su pozvali na punu pravosudnu suradnju kako s njemačkim pravosudnim vlastima i tako i s pravosudnim vlastima svih zemalja članica za zločine počinjene prije i poslije 7. kolovoza 2002.

Zamoljen da komentira priopćenje zastupnika europskih pučana, premijer Milanović je odogovrio protupitanjem. "Zašto mislite da je Neven Mates kao vrhunski kandidat za člana Revizorskog suda ostao bez glasova konzervativaca? Zato što je loš? Ne, zato što je na vlasti u Hrvatskoj lijevo-liberalna vlada i to je normalan način komuniciranja, pokušaj da se politički poentira", rekao je Milanović.

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su sredinom ovoga mjeseca negativno mišljenje o Matesovoj kandidaturi. Protiv njega je 386 zastupnika, 231 za, a 46 suzdržano.