U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Radni odnos i primanje mirovine

Sukladno članku 90. stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 61/11, 114/11, 76/12)  korisniku koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obaveza osiguranja isplata mirovine će se obustaviti. Stupanjem u radni odnos obustavlja se isplata mirovine za vrijeme trajanja radnog odnosa, te se ponovno može uspostaviti danom prestanka zaposlenja tako da se izvrši novi obračun mirovine uz uvjet da je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja nakon priznanja prava na mirovinu. Obavljanjem domaće radinosti ili dopunskog zanimanja umirovljenici ne stječu svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ali time nisu u potpunosti oslobođeni doprinosa od prihoda, osim ako se radi o korisniku invalidske mirovine s osnove profesionalne nesposobnosti za rad jer se njima određuje umanjena svota mirovine kada stječu svojstvo osiguranika. Do sada korisnici mirovine nisu se mogli baviti obrtom ako su stekli uvjete za mirovinu, jer bi im u tom slučaju bila obustavljena isplata mirovine. Sukladno sadašnjim propisima oni se neće smatrati obrtnicima, iako im se odobrenje za rad izdaje temeljem Zakona o obrtu. Izuzimanjem umirovljenika iz obveznog mirovinskog osiguranja za domaću radinost i za dopunsko zanimanje omogućuje im se izrada proizvoda osobnim radom ili obavljanje određenih usluga uz ostvarenje prava na mirovinu. Također, umirovljenik može obavljati određene poslove i temeljem ugovora o djelu i nema obvezu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja na primitke koje ostvare obavljanjem posla temeljem takvog ugovora, već imaju samo obvezu plaćanja poreza na dohodak.
Ivan Sarić, dipl.iur., pravni savjetnik

Prestanak važenja radne knjižice

Sukladno odredbi čl. 299. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaje važiti odredba članka 291. o radnoj knjižici i postupanju poslodavca s radnom knjižicom. Ova odredba, koja je u Zakon o radu uvedena njegovim izmjenama i dopunama 2009. godine, predviđa kako je svaki poslodavac dužan radniku vratiti radnu knjižicu najkasnije u roku od tri mjeseca od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ukoliko poslodavac tako ne postupi člankom 294. Zakona o radu predviđena je novčana kazna za poslodavca pravnu osobu u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna i za poslodavca fizičku osobu 7.000,00 do 10.000,00 kuna, a počinjeni prekršaj smatra se natježim prekršajem poslodavaca.Prije izvršenja povrata radne knjižice, ovlaštena osoba poslodavca dužna je u radnoj knjižici radnika precrtati sve nepopunjene rubrike uz potpis i pečat te isto evidentirati u rubriku "Bilješke".Poslodavac koji u roku nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu, dužan je radnu knjižicu dostaviti područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje HZMO), prema mjestu prebivališta radnika, a ako je prebivalište radnika nepoznato, središnjoj službi HZMO-a. Ukoliko tako ne postupi člankom 293. Zakona o radu predviđena je novčana kazna za poslodavca pravnu osobu u iznosu od 31.000,00 do 60.000,00 kuna i za poslodavca fizičku osobu 4.000,00 do 6.000,00 kuna, a počinjeni prekršaj smatra se težim prekršajem poslodavaca.Zakonom je predviđeno da se radnik vraćenom radnom knjižicom može i dalje koristiti u svrhu dokazivanja u postupcima utvrđivanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja u slučaju nezaposlenosti.Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Narodne novine" 73/13) uveden je novi članak 291.a o elektronskom zapisu podataka o radniku. Odredbom ovog članka predviđena je obveza HZMO-a vođenja elektronskih zapisa s podacima osiguranika koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa u okviru elektronske baze podataka o osiguranicima.Istom odredbom predviđena je i obveza  poslodavca da u elektronsku bazu podataka dostavi podatke o radniku s kojim je zaključio ugovor o radu, kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog odnosa, u roku od osam dana od dana početka rada odnosno nastale promjene.Pravilnik kojim će ministar propisati sadržaj, način upisivanja podataka o radniku i njihovu razmjenu između tijela s javnim ovlastima još uvijek nije donesen iako Republika Hrvatska postaje članica Europske unije za nekoliko dana te prestaju važiti radne knjižice. Zbog toga nam ostaju brojna neodgovrena pitanja, npr. s kojim datumom se zaključuje radna knjižica, način dostave podataka HZMO-u, i dr. No, radnopravni procesi ne stoje i ne mogu čekati pa se možemo samo nadati kako će nadležno ministarstvo, imajući na umu i rokove pripreme i prilagodbe poslodavaca, žurno naći rješenje za ovu situaciju.
Milica Jovanović, dipl.iur, pravna savjetnica