BDP Hrvatske u prvom je ovogodišnjem tromjesečju pao već šesto tromjesečje zaredom, a stopa nezaposlenosti od oko 20 posto jedna je od najviših u EU.
Pristupanje Europskoj uniji neće na hrvatskom tržištu kapitala u kratkom roku izazvati znatnije pomake, jer dionice domaćih kompanija neće preko noći postati ni više ni manje atraktivne, no u dugom roku očekuju se pozitivni efekti, kaže Matko Bošković, direktor Direkcije za investicijsko bankarstvo Centar banke.
Ipak, očekuje porast likvidnosti.
Pristupanje Europskoj uniji neće na hrvatskom tržištu kapitala u kratkom roku izazvati znatnije pomake, jer dionice domaćih kompanija neće preko noći postati ni više ni manje atraktivne, no u dugom roku očekuju se pozitivni efekti, kaže Matko Bošković, direktor Direkcije za investicijsko bankarstvo Centar banke.
Ipak, očekuje porast likvidnosti.
„Porast likvidnosti očekujem prije zbog činjenice što prometi na domaćoj burzi teško da mogu biti niži od sadašnjih i zbog već najavljenih privatizacija, nego zbog pristupa EU i većeg interesa stranih investitora. Naime, makroekonomski pokazatelji nisu nam privlačni, a naznake da su se strani investitori počeli vraćati nigdje nema. Uspješna turistička sezona bi to donekle mogla promijeniti, a u tom slučaju, svaki porast interesa za domaćim dionicama bi zbog plitkog tržišta bio popraćen i značajnim rastom cijena“, objašnjava Bošković.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u prvom je ovogodišnjem tromjesečju pao već šesto tromjesečje zaredom, a stopa nezaposlenosti od oko 20 posto jedna je od najviših u EU.
Redovni dnevni promet na Zagrebačkoj burzi kreće se posljednjih tjedana između 7 i 15 milijuna kuna. Crobex indeksi završili su, pak, prvo tromjesečje s dobitkom od otprilike 15 posto, no u međuvremenu se ti dobitci istopili, tako da su sada indeksi na najnižim razinama od početka siječnja.
Ipak, Bošković smatra da se do kraja godine može očekivati intenziviranje aktivnosti spajanja i akvizicija u domaćem poslovnom sektoru te procesa privatizacije.
„Ulazak u EU zasigurno će pozitivno djelovati na te aktivnosti u domaćem poslovnom sektoru. Ipak, to neće biti i njihov glavni katalizator. U zadnjih par tjedana već vidimo intenziviranje procesa spajanja i preuzimanja kompanija. Logika tržišta kapitala i jest da se te aktivnosti rade kada je tržište dionica na dnu, kao što se inicijalne ponude dionica provode kad je tržište na vrhuncu. Sada je idealna prilika za tvrtke koje imaju novca da povećaju svoj tržišni udjel kroz akvizicije ili spajanje, pa to i čine“, navodi Bošković.
Ističe da će se vjerojatno ubrzati i privatizacijski procesi.
„Već su najavljene privatizacije Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja, Petrokemije, turističkih tvrtki i slično. Međutim, to nije povezano s ulaskom u EU, nego je država prisiljena prodavati državne udjele zbog prenapregnutog proračuna, pa nema taj luksuz da s privatizacijom pričeka poboljšanje gospodarskog trenutka“, ocjenjuje Bošković.
Što se tiče same brokerske industrije, ona je spremna za EU i dolazak konkurencije, smatra Bošković.
„Zadnjih godina broj brokerskih tvrtki se prepolovio, ostale su one koje imaju stabilnu, uglavnom domaću klijentelu, stoga ne očekujem veće potrese u našoj industriji. Porast interesa u narednom razdoblju prije očekujem prema srpskom nego EU tržištu, a tu su domaći brokeri i više nego spremni za europsku konkurenciju. Veće promjene moguće su u fondovskoj industriji. Naime, klijenti će moći izravno birati fondove koji posluju na određenim inozemnim tržištima, kao što će i klijenti iz Europe moći kontaktirati izravno naše fondove ako žele ulagati na lokalno tržište kapitala“, navodi Bošković.
Napominje i da će investitori vjerojatno biti oprezni prvih mjeseci po ulasku u EU, dok ne vide kakav će utjecaj na bilance i dobit kompanija, posebice u prehrambenom sektoru, imati izlazak iz CEFTA-e i ulazak u EU.
U dugom roku, međutim, Bošković očekuje pozitivne efekte na domaćem tržištu kapitala od ulaska u EU.
„Ponajprije, promijenit će se psihologija investitora, u smislu da se Hrvatska više neće percipirati samo kao balkanska zemlja, nego kao članica EU-a. Katalizator većeg interesa inozemnih investitora vjerojatno će biti oporavak BDP-a“, zaključuje Bošković.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Teško je špekulirati, ali činjenica jest da je u Americi bila velika kriza i da je kapitalizam skoro došao u pitanje. Oni su počeli štampati novac: ne izravno, nego davanjem praktički neograničene likvidnosti bankama. U tim je multiplikatorima novčane mase došlo do enormnog štampanja dolara, tako da se SAD počeo prvi i oporavljati. Svugdje u svijetu, pa i u Europi, trenutno traje natjecanje tko će brže generirati novac da bi se oporavio od krize. Na kraju će, u roku od tri do četiri godine, doći će do velike inflacije.
Time će štednja u bankama realno gubiti na vrijednosti jer tolike količine novca nikad u povijesti nisu odštampane. Banke su bile pred propašću i sada će one putem jeftinog, praktički beskamatnog kreditiranja sanirati svoje poslovanje za dvije, tri godine jer će opet plasirati novac gospodarskim subjektima uz veće kamate.
No, to će opet uzrokovati veliku inflaciju. Za pet do deset godina doći će do znatnog porasta svih cijena.
Zato treba uložiti u neku imovinu koja neće gubiti vrijednost. Zlato nema uporabnu vrijednost jer se 80 posto prodaje za izradu nakita, ali opet mu vrijednost, kao utočištu kapitala, konstantno raste. Radije bih kupio srebro koje se koristi u industriji i koje ima opipljivu vrijednost.
Treba kupovati bitno podcijenjene dionice koje će u budućnosti rasti, skupljati ono što je jeftino po bilanci, ono što ima više gotovine u odnosu na vrijednost tvrtke.
Slozio bih se s g. Marxom.Mi zaostajemo za Evropom i zaostajat cemo i dalje ako se nesto bitno ne promjeni kod nas , ali u to sumnjam.Previse se politizira ,premalo radi , tako bih ja nakratko opisao to. Ako se ovako nastavi, mi cemo i dalje i sa sve vecim intenzitetom postati nekakva vrsta kolonije za bogate. Prestanimo vec jednom s tim, zasucimo rukave i na posao. Svi! Zakone imamo, samo ih treba sprovoditi.Ugledajmo se u druge jace i bogatije drzave. Dakle : MANJE POLITIZIRANJA , VISE RADA I REDA. I to svako da uradi pri sebi. Inace nam se moze dogoditi da izumremo. Ovo mozda izgleda pretjerano , ali…. pogledajte nasa sela … , izumiru, izumire najzdraviji i najvrijedniji dio naseg naroda, a dobivamo gradske lijencine.Najvrijedniji ionako pobjegnu na Zapad.
Sve, sve sve – samo nikada ne ono pravo
Nemojte se zavaravati – Hrvatsku su svi zaboravili i ona jedva koga zanima jer se nema u šta ulagati. Ne zaboravite da su od svih zemalja koje su u EU ušle 2004. godine samo Slovenija i Češka dostigle Maltu i Portugal po BDP-u po stanovniku (i to samo Slovenija ako se računa po paritetu tekućih cijena a ne kupovne moći). Hrvatski BDP po satnovniku je ispod (oko 40%) prosjeka EU. Nema nade da ga kao članica EU dostigne jer kada su razlike u ekonomskoj snazi i razvijenosi prevelike svaka se asocijacija za najslebijeg člana pretvara u eksploataciju. To se u Hrvatskoj već jasno vidi – za nju će ulazak u EU značiti još veću eksploataciju, ne samo po tome što će u budžet EU uplaćivati više nego što će iz njega primati.
Glavni problem su kolonijalni trgovinski odnosi koje se svi prave da ne vide.
Osim toga tu su i sukobi oko ćirilice u Vukovaru, Vojislava Stanimirovića (uključivo i one u Saboru); stalno nešto kao na tekućoj vrpci….pa ljudi Božji dajte smognite snage i budite realni!
Mi koji rutinski čitamo na primjer Financial Times kada čitamo komentare o događajima u Poljskoj ili Madžarskoj bolno iščekujemo kada će se pojaviti nekakva crtica o Hrvatskoj. Ali toga nema…
Čekajte da se oglasi bloger, on zna najbolje. Prvi je prepoznao rast ZSE ove godine koja je HR burzu uzdigla daleko iznad svjetskog prosjeka – ‘Zar vam nisam govorio?- Ops, sve se istopilo i ide ka novom dnu. Kako to? Čovjek se zalaže za tržišnu ekonomiju, ali kad njegove tvrtke preživljavaju uz pomoć države to je OK, o tome se šuti. Tamo se izmišlja novi svjetski poredak; selektivni liberalizam ili preciznije vrhunski licemjerizam.
Uključite se u raspravu