Neuropsihijatrijski poremećaji financijski opterećuju europsku ekonomiju sa 798 milijardi eura, navodi se u studiji koja je predstavljena na nedavnom kongresu Europskog neurološkog društva koji je u Barceloni okupio više od 3000 stručnjaka koji se bave ovim područjem.

"Neurološka oboljenja pogađaju 220 milijuna ljudi tako da imaju značajnu ulogu u zdravstvenim sustavima, a to su činjenice koje su do sada bile podcijenjene", istaknuo je prof. dr. Claudio L. Bassetti sa Sveučilišne klinike u Bernu, ujedno i predsjednik Europskog neurološkog društva. 

Skupa demecija
U Europi, koja je u studiji definirana kao grupa od 27 zemalja članica Europske unije plus Švicarska, Norveška i Island, izvješća Euopskog vijeća za mozak i CDBE2010 Study Group govore da troškovi liječenja moždanog udara iznose 64 milijardi eura te još 35,4 milijarde za liječenje poremećaja spavanja. Na listi najskupljih bolesti prvo mjesto zauzima demencija na čije se liječenje u 2010. utrošilo 105 milijardi eura. Skupo je i liječenje glavobolje (43,5 milijardi eura) kao i ozljede glave (33 milijarde eura). Značajno opterećenje na sustave imaju i relativno rijeđe uspoređujuće bolesti poput multipla skleroza (14,6 milijardi eura), Parkinsona (13,9 milijardi eura) i neuromuskulatorni poremećaji (7,7 milijardi eura). Troškovi po bolesniku variraju od godine do godine i to od 285 eura za liječenje glavobolje do 30.000 eura za neuromuskulatorne poremćaje. Direktni zdravstveni troškovi čine samo 37 posto od ukupnih troškova koji iznose 798 milijarda eura. Ostatak se odnosi na direktne nemedicinske troškove (23 posto) i neizravne troškove (40 posto) kao što su bolovanja i odlazak u prijevremenu mirovinu. Ovi pokazatelji dobiveni su praćenjem jednogodišnje učestalosti bolesti i procijenjenih troškova po slučaju i godini. U projektu je sudjelovalo više od 100 stručnjaka, a studija je pratila podatke za ukupno 19 bolesti. "Ono što je važno imati na umu jest činjenica da postoje stotine bolesti moozga i živčanog sustava. Mnoge od njih rezultiraju visokim troškovima, ali još i važnije izazivaju nesposobnost kod pacijenata.  Pa iako je svaka od tih bolesti relativno rijetka da bi je se promatralo pojedinačno i iako nemamo dovoljno podataka da bi ih se uključilo u studije zdravstvene ekonomike, možemo pretpostaviti da će sve te bolesti mozga zajedno imati veliki utjecaj na zdravstvene sustave", istaknuo je prof. Bassetti. Procjene su u skladu s predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije pa je za pretpostaviti da će na neuropsihijatrijske bolesti otpadati jedna trećina troškova povezanih s liječenjem bolesti. 

Podcijenili problem
"Sada znamo da smo u ranijim publikacijama uvelike podcijenili troškove vezane upravo uz te bolesti", naglasio je prof. Bassetti. Dodao je da ove bolesti, unatoč svim nabrojanim činjenicama, još uvijek manje privlače pažnju javnosti nego što je to slučaj, primjerice, s onkološkim ili kardiovaskularnim bolestima.  

Istraživanje

Migrena i mentalno propadanje

Jesu li migrene više od same boli i predstavljaju li povećani rizik od vaskularnih lezija u mozgu? Naime, MR snimanja pokazala su kod pacijenata s migrenom češće promjene u bijeloj tvari mozga nego kod ljudi bez migrene. Stoga smo istražili, kazao je prof. Franz Fazekas sa Sveučilišne klinike u Grazu, postoje li značajne promjene u bijeloj tvari među starijim pacijenatima s migrenom i može li to biti uzrok prijevremenog mentalnog propadanja. Fazekas i suradnici zaključili su da kod starijih osoba migrena ne povećava rizik oštećenja moždane bijele tvari odnosno nisu utvrili povezanosti glavobolje i neuroloških promjena. Naši rezultati pokazuju, rekao je Fazekas, da je veza između migrene i promjena u bijeloj tvari specifičan fenomen među mlađim ljudima i vjerojatno se može pripisati nekom drugom patogenom mehanizmu.