Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina neuobičajenim je manevrom pri isplati poticaja za prošlu godinu odustao od primjene tzv. modulacije, kojoj je svrha vraćanje dijela novca isplaćena velikim igračima u proračun kako bi se pomoglo malima, uz isplatu poticaja.

Prema dokumentu koji je dobio Poslovni dnevnik, tako je izdašno darivao manje od jedan posto velikih proizvođača s liste od gotovo 93 tisuće korisnika poticaja. Prema najnovijem ministrovu receptu, tvrtke iz koncerna Agrokor Ivice Todorića neočekivano su dobile gotovo 18 milijuna kuna, vlasnik osječkog Žita Marko Pipunić oko šest milijuna, dok su Stipo Matić i Enver Moralić za svoje poljoprivredne tvrtke dobili po više od tri milijuna kuna, a Ivan Ergović, u čijem je portfelju i farma Osilovac, oko dva milijuna kuna. U dopisu upućenom početkom ove godine Agenciji za plaćanja koja obračunava i isplaćuje poljoprivredne poticaje Jakovina je dao nalog da se za 2012. ne primijeni tzv. modulacija, iako je riječ o obvezi koju nalaže Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju. Obveznici modulacije su poljoprivredna gospodarstva koja godišnje za ostvarenu proizvodnju steknu pravo na poticaje veće od 100 tisuća kuna.

Svim gospodarstvima koja se nađu u razredu potpora od 100 tisuća do 2,16 milijuna kuna prava se smanjuju za osam posto, a onima čije potpore godišnje prelaze 2,16 milijuna kuna  obračunati iznos poticaja smanjuje se za 12 posto. Novac inkasiran  modulacijom vraća se natrag u sustav te raspodjeljuje gospodarstvima čija su prava na poticaje unutar kalendarske godine manja od 100 tisuća kuna. Što je bio ključni motiv ministru Jakovini za odluku da veliki poljoprivredni sustavi mogu zadržati cijeli iznos poticaja iako zakon zahtijeva njihovo rezanje, nismo doznali. Iz ministrova kabineta nisu nam, naime, odgovorili zašto su donijeli takvu odluku. Nedugo nakon što je zasjeo u fotelju ministra poljoprivrede u travnju 2012., Jakovina se novinarima pohvalio kako će obvezu modulacije, uvedenu još 2005., upravo on prvi put primijeniti pri obračunu poticaja za proizvodnu 2011. godinu. No, raspitujući se u Agenciji za plaćanja o podacima vezanim uz primjenu modulacije u proteklim godinama s te adrese su nas izvijestili da je 2009. temeljem provedene modulacije velikim korisnicima, a na listi ih je te godine bilo 5171, uskraćeno ukupno 101,3 milijuna kuna.

Za 2010. godinu modulacijom je, tvrde u Agenciji, obuhvaćeno 4868 gospodarstava, čija su godišnja prava smanjena za 105 milijuna kuna. Sljedeća, 2011. godina, donijela je pad broja korisnika na koje je primijenjena modulacija: bilo ih je samo 3630, a umanjivanjem njihovih poticaja prikupljeno je 70,6 milijuna kuna. Prema trendovima u te tri godine, može se pretpostaviti da bi modulacija, da je provedena na isplati poticaja za 2012., rezultirala s najmanje 70-ak milijuna kuna. Taj bi iznos zasigurno smirio nezadovoljstvo malih gospodarstava i ušutkao udruge poljoprivrednih proizvođača koje se žale da su im potpore isplaćene za prava iz 2012. čak 36 posto manje nego što su očekivali. Hrvatska je već godinama pri vrhu liste europskih zemalja s golemim iznosima poticaja koje dobivaju veliki poljoprivredni sustavi.

U tijelima Europske unije, s obzirom na to da se za razdoblje 2014.-2020. razvoj ruralnih područja navodi kao strateški projekt koji nema alternativu, već mjesecima traje žestoka rasprava o ograničavanju poticaja. Inicijatori uvođenja limita smatraju da bi 300 tisuća eura trebao biti maksimalan poticaj koje neko gospodarstvo može godišnje dobiti. Manjim proizvođačima, tvrde, taj iznos dostatan je za tržišnu konkurentnost, a velikim tvrtkama poticaji i ne trebaju.