Mercator Hrvatska godišnje otkupi 15.000 tona voća i povrća, što je 70 posto od ukupno prodanih količina, od 36 poljoprivrednih gospodarstava iz svih regija među kojima je i pet zadruga sa više od 100 kooperanata, kazao je predsjednik Uprave Samo Gorjup na promociji projekta “domaća tržnica” održanoj u najvećem zagrebačkom centru Mercatora uz sudjelovanje 14 dobavljača.

I nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju Mercator nastavlja razvijati suradnju s lokalnim proizvođačima rezervirajući za njih 70 posto svojih polica, naglasio je Gorjup najavljući da se projekt seli u još šest trgovačkih centara tvrtke diljem Hrvatske. Cilj koji žele postići, iznio je Gorjup, je da voće i povrće na police Mercatora iz voćnjaka i povrtnjaka stigne u roku 24 sata od berbe.

Član Uprave Mercator Grupe Igor Maroša odgovoran za tržišta Slovenije i Hrvatske podsjetio je da su ovaj projekt prošle jeseni pokrenuli na slovenskom tržištu. Odaziv potrošača, kaže, bio je tako golem da su mnogi konkurenti ubrzo počeli kopirati tu njihovu inicijativu. Pohvalio se da na matičnom tržištu u svojim trgovinama prodaju samo slovensku svinjetinu dok kod ostalih mesnih kategorija nemaju dostatne količine iz domaćeg tova. S ponudom svježega mesa lokalnih proizvođača, najavio je Maroša, uskoro kreću i u Hrvatskoj dok će treći projekt biti domaći kruh i pekarski proizvodi.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju u HGK-a nije krila da je jako zadovoljna suradnjom Mercatora s lokalnim proizvođačima. Mercator svojim projektom “kupujmo domaće”, ocijenila je Marković, zapravo izravno zastupa princip koji Komora provodi već niz godina kroz akciju “kupujmo hrvatsko.”

Prije pet godina odustao je od prodaje povrća na splitskoj tržnici i od tada ukupnu svoju proizvodnju plasira Mercatoru, kaže Ante Tomaš, vlasnik obiteljske tvrtke Bilušine iz Trogira. Specijalizirao se za rajčicu, papriku i zelenu salatu i na parceli velikoj samo jedan hektar godišnje ukupno proizvede oko 100 tona povrća. Sve poslove obavlja on uz još tri člana obitelji. Radi se puno, posao nije lagan, ali nije nezadovoljan jer, hektar navodnjavanog povrtnjaka obitelji je osigurao vrlo solidan standard. Imaju ambicija za širiti biznis nažalost, ističe Tomaš, u okolici Trogira nemoguće je (za)kupiti kvadrat poljoprivrednog zemljišta.

Natalija Weiser direktorica je Poljoprivredne zadruge Varaždinsko povrće koja okuplja 16 članova. Godišnje na 200 hektara proizvedu više od 6000 tona povrća, najviše zelja i krumpira, a polovicu proizvodnje plasiraju Mercatoru. Bez kune državnih poticaja, otkriva Weiser, već osam godina uspješno razvijaju i zadrugu i proizvodnju. Prošle su godine, nakon mukotrpna truda, uspjeli po zahtjevnim europskim standardima ishoditi i certifikat da su “čuvari sjemena varaždinskog zelja.”

Virovitička tvrtka Brana do 2005. bavila se isključivo graditeljstvom, te godine izgradila je ULO hladnjaču za voće i povrće kapaciteta 2200 tona. Za sada uglavnom surađuju s kooperantima kojima potporu daju i kroz ulaganja, kaže Ivan Obrovac te navodi da su u proteklim godinama ukupno investirali 20 milijuna kuna vlastitih sredstava. Ove godine Mercatoru će isporučiti 1500 tona povrća i 1800 tona jabuka. Ni Brana, tvrtka u vlasništvu 50 dioničara, od države nije dobila ni kunu poticaja, no to ih nije obeshrabrilo u odluci da nastave investirati u proizvodnju hrane. Projekti su gotovi i u sljedeće dvije-tri godine, najavljuje Obrovac, uložit će 30-40 milijuna kuna u nove nasade voćnjaka i plastenike za povrće. Međutim, otkriva, ne misle se zaustaviti samo na primarnoj proizvodnji, ciljaju i na kapacitete gdje bi prerađivali i voće i povrće. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’