Aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu omogućava efikasno provođenje mjera poput komasacije i okrupnjavanja zemljišta, a to je jedini način da održivo upravljamo i gospodarimo poljoprivrednim zemljištem, mišljenja je akademik Franjo Tomić koji je danas sudjelovao na okruglom stolu u Varaždinu na temu "Stanje i perspektive upravljanja poljoprivrednim zemljištem u sjeverozapadnoj Hrvatskoj".

Tomić ističe da od 2.149.000 hektara obradivih površina u Hrvatskoj koristimo tek 1.334.000 hektara odnosno da je gotovo 38 posto površina neobrađeno.

Uz veliki udio neobrađenog zemljišta jedan od problema su usitnjena obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja u prosjeku imaju oko 5,6 hektara nasuprot europskom prosjeku koji iznosi 14 hektara po gospodarstvu.

Tomić naglašava da se gospodarstva moraju povećati, a postojeće parcele okrupniti za što postoje dobri pravni okviri u sklopu Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Poručuje da svi oni koji nisu zainteresirani za obradu zemljišta trebaju dati zemlju u zakup bilo da se radi o privatnim vlasnicima ili o državi.

Iako je rješenje za održivo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem okrupnjavanje, Ferdo Bašić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta izrazio je bojazan da će taj posao trajati još desetljećima.

Spas za našu poljoprivredu i poljoprivredna gospodarstva, koja su usitnjena, Bašić vidi u provođenje niza ekonomskih i socijalno-političkih mjera.

Ako se ljudi kojima je danas opstanak mala parcela, stimuliraju mjerama gospodarske i druge politike, odnosno da im se sredstva za uzdržavanje osiguraju iz drugih izvora, tada se otvara put da se oni sposobni i radišni dokažu i da dođu do veće površine, kaže Bašić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Podsjetio je i na važnost, značajke i uloge tala Varaždinske županije prvenstveno zbog očuvanja velikih količina voda na tom području pitkima. Pojasnio je da mjerama potpora treba utjecati na smanjenje korištenja gnojiva na bazi dušika, odnosno da potpore budu kompenzacije poljoprivrednim proizvođačima zbog smanjenog prirasta poljoprivrednih kultura.