Šok ulaska u Europsku uniju drvoprerađivačima bi svakako trebao amortizirati sustav potpora kroz koji ove godine mogu povući čak 170 milijuna kuna.

Drvna industrija to pozdravlja i predlaže da se osigura kontinuitet sustava sektorskih potpora s mogućim povećanjem ukupnog iznosa, a posebnu pažnju treba usmjeriti na moguće financiranje drvne industrije iz fondova Europske unije nakon ulaska u EU."Zadovoljni smo dobivenim državnim potporama drvnoj industriji u posljednjih sedam godina. Tu se ne radi o velikim sredstvima potpore, no redovito nas uprvao mogućnost sufinaciranja investicija ohrabri da se upustimo u ulagački projekt. Ohrabuje nas da smo ovdje čuli da će se nastaviti sa sektorskim potporama i nakon 2014. godine, samo predlažemo da se izlobira za veće iznose od postojećih jer je 50 milijuna kuna premalo za cijeli ovaj sektor", rekao je Franjo Mihelčić, direktor tvrtke Lokve i potpredsjednik Hrvatskog drvnog klastera. Zabrinjava i to što je ukupan iznos potpora Ministarstva poljoprivrede posljednjih godina pada. Njegovu zahtjevu ove će godine biti udovoljeno tako što će drvna industrija ove godine uz 50 milijuna kuna potpora Ministarstva poljoprivrede imati na raspolaganju i potpore kroz natječaj za dodjelu financijskih sredstava Ministarstva gospodarstva u ukupnom iznosu od 120 milijuna kuna.

Potpore su prepoznate i kao jedna od glavnih poluga tehnološkog razvoja koji je nužan u sektoru. "Ako će se proizvodnja bazirati na jeftinoj radnoj snagi nećemo daleko doći", istaknuo je Vinko Golmajer iz Grupe Weinig. Na to mu je odgovorila Ljiljana Rukonić, direktorica Duka interijera, kazavši kako je od prošle godine šest velikih drvoprerađivačkih tvrtki u postupku predstečajne nagodbe te kako nisu potonuli zbog tehnološke zaostalosti. Smatra kako bi pri dodjeli potpora trebalo voditi brigu i o tome da li njihovi korisnici rade finalni proizvod ili segmente u proizvodnji.Iako su okupljeni na 10. drvno-tehnološkoj konferenciji izrazili su zadovoljstvo postojećim sustavom potpora, bilo je i prijedloga da se osiguraju potpore i za proizvođače koji su se našli u problemima."Mislim da su uvjeti za oba natječaja, i Ministarstva Poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva prestrogi i ne vode račune o tvrtkama u teškoćama, koje su upravo zbog tržišnih razloga ušle u nestabilno poslovanje. Danas je veliki dio ovog sektora na koljenima pa bi se trebalo voditi računa o tome kako dio njih sačuvati i pomoći, pa makar i kroz simbilične potpore, istaknula je Ljiljana Rukonić, direktorica Duka interijera. No, kako joj je odgovorio Ivo Radković, načelnik sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva, država je upravo takvim proizvođačima izašla ususret uvođenjem predstečajne nagodbe.

Mali i srednji proizvođači su se pak požalili kako ne uspijevaju zagrabiti novac iz sustava potpora te one većinom odu velikim tvrtkama jer nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta kako bi se uhvatili u koštac s pripremom često vrlo složene dokumentacije za apliciranje, a često za potpore doznaju iz medija.Zlatko Benković, voditelj službe primarne prerade drva u Ministarstvu poljoprivrede rekao je pak da su prijave na njihove natječaje za potpore i dalje mnogo jednostavnije nego prijave za natječaje Europske unije. Istaknuo je i kako država različito valorizira projekte zbog čega postoji i gradacija u stupnju sufinaciranja od 20 pa sve do 80 posto projekta. Okupljene na konferenciji je umirilo to što će sustav potpora opstati i nakon ulaska u Europsku uniju. "Potpore se dodijeljuju i u Sloveniji i u Njemačkoj, pa čak i za gradnju novih tvornica", podijelio je slovensko iskustvo Vinko Golmajer. No zorno je ilustrirao i s kakvom konkurencijom će se uskoro morati nositi domaći proizvođači poručivši kako je u Njemačkoj riječ o milijunskim investicijama, dok se za 100.000 eura može se kupiti tehnološki prosječan stroj. Pritom je naglasio kako država, ako želi ostvariti maksimalan učinak potpora, mora imati i dobru inspekcijsku službu. 

Drvoprerađivački sektor se nameće kao ozbiljan partner Sveučilištu oko razvoja novih proizvoda posebice na dijelu razvoja znanstveno istraživačkih projekata, rekao je Bojan Baletić, prorektor Sveučilišta u Zagrebu

Cijeli život radim sa drvom i promoviram gradnju drvom u različitim segmentima. Nažalost, naša regulativa znatno ograničava građenje drvom u urbanim područjima, poručio je Miljenko Haiman, prodekan Arhitektonski fakultet

U Hrvatskoj se na sivom tržištu izgubi velika količina drvne sirovine iz privatnih šuma, jer se svega oko 200.000 kubika evidentira, kaže Zdenko Bogović, predsjednik Saveza šumovlasnika Hrvatske

Mislim da su uvjeti za oba natječaja (MP i MINGO) prestrogi i ne vode računa o tvrtkama u teškoćama, koje su upravo zbog tržišnih razloga ušle u nestabilno poslovanje, poručuje Ljiljana Rukonić iz Duka interijera

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem