Litva, koja je članica Europske unije već gotovo jedno desetljeće, a za mjesec dana, 1. srpnja, preuzima kormilo Unije, uvelike se razvila zahvaljujući fondovima EU-a, a plavi natpisi koji kažu da određeni projekt sufinancira Europska unija mogu se vidjeti na velikom broju gradilišta.

Sektori u koje je Litva uspjela povući najviše sredstava iz fondova su okoliš i održivi razvoj, prometne mreže, turizam, energetska učinkovitost i javne usluge poput zdravstva i obrazovanja, a u slijedećoj financijskoj perspektivi od 2014.-2020. više će se ulagati u istraživanje i razvoj, najavljeno je u Središnjoj agenciji za upravljanje projektima (CPMA).

Litva je najbolja u povlačenju sredstava od sve tri baltičke zemlje, rečeno je hrvatskim novinarima koji su posjetili tu zemlju pred predsjedanje, u CPMA-i, jednoj od pet agencija koje se bave projektima za EU fondove. Ona je ujedno i najveća, a u razdoblju od 2007.-2013. upravljala je s 1,9 milijarda eura.

Imajući u vidu da zemlje koje ulaze u EU često imaju velika očekivanja od prvog dana, u agenciji su upozorili da je, što se tiče dinamike provedbe projekata, prva godina po ulasku Litve u EU bila vrlo loša, a promjene su se osjetile 2-3 godine nakon pristupanja. "Novac je bio investiran u veliki broj prioritetnih područja i ponosni smo da je, posebno za vrijeme krize, taj novac bio veliki poticaj za regionalni razvoj, za socijalni sektor", rekla je Ieva Kriščiunaite-Kačiuškiene iz CPMA-e.

Kod povlačenja sredstava iz fondova i u Litvi je najveći problem bio projektna dokumentacija. Stoga iz Agencije upozoravaju Hrvatsku da se dobro pripremi kako bi mogla povući izdašna sredstva iz strukturnih i iz kohezijskog fonda EU-a.

"Izdašni fondovi su velika šansa za hrvatsko gospodarstvo. Ako ćete biti dobro pripremljeni, ako budete dobro postavili prioritete i dobro investirali, možete imati vrlo dobre rezultate i vrlo dobro napredovati u gospodarskom smislu kroz slijedećih deset godina. Budite spremni", kazala je ravnateljica odjela CPMA-e za strukturne fondove Lina Čepokiene. "Strukturni fondovi velika su injekcija za nacionalna gospodarstva", kazala je.

Hrvatskoj će od ulaska u EU biti na raspolaganju strukturni fondovi i kohezijski fond, puno izdašniji od dosadašnjih pretpristupnih fondova. Kada je riječ o razdoblju 2014.-2020., Hrvatska će moći povući do 11,7 milijardi eura, od čega 8,092 milijardi iz kohezijske politike, 3,462 iz zajedničke poljoprivredne politike te 203,7 milijuna za schengensku granicu. Pored ovih alokacija koje su rezervirane za Hrvatsku, ona će se moći natjecati i za sredstva namijenjena za neke zajedničke programe Unije. Hrvatska će moći koristiti sredstva i iz inicijative namijenjene za zapošljavanje mladih, koja će ukupno imati na raspolaganju šest milijardi eura.

Litva je trenutno twinning partner Hrvatskoj u projektu "Jačanje kapaciteta za učinkovito upravljanje fondovima EU-a za kohezijsku politiku" koji je počeo u kolovozu 2011., a traje dvije godine. Kroz taj projekt hrvatske institucije imaju prigodu učiti od Litve kako zatražiti i koristiti sredstava iz raznih fondova na koje će Hrvatska imati pravo kao članica EU-a.

Nova razvojna faza

Novi LDC-i u Dugopolju i Velikoj Gorici temelj su za održiv razvoj Studenca

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

Govoreći o iskustvu Litve, voditeljica odjela za javno-privatno partnerstvo u CPMA-i Jekartarina Šarmavičiene, koja je kao twinning savjetnica provela šest mjeseci u Hrvatskoj, kazala je da se "na uloženi jedan euro vraćaju gotovo dva".

U Litvi ima dosta primjera učinkovitog korištenja novca iz europskih fondova u sufinanciranju projekata.

Jedan od njih je turističko mjesto Druskininkai koje se razvilo zahvaljujući dobrim projektima i sufinanciranju iz europskih fondova. To mjesto od 18.000 stanovnika na jugu zemlje, udaljeno oko 150 kilometara od glavnog grada, poznato već dvjestotinjak godina po svojim mineralnim izvorima, terapijama blatom i kao klimatsko lječilište, u desetak godina razvilo je, kako kažu njegovi čelnici, cjelogodišnji turizam, obnovilo hotele, parkove, staze, sportske i kulturne sadržaje.

O strategiji povlačenja novca, zamjenik gradonačelnika Linas Urmanavičius kaže: "Prvo pregovaramo s investitorima.., a onda pokušavamo još dobiti i dio novca iz fondova EU-a. S pripremljenim projektima čekamo da se raspiše odgovarajući natječaj na razini EU", kazao je. Ukupno je iz europskih fondova za sve dosadašnje projekte u Druskininkaiju povučeno nešto manje od 100 milijuna eura.

Jedan od prvih projekata je bilo renoviranje rehabilitacijskog centra, potom izgradnja vodenog parka i sniježne arene u kojoj se može skijati cijelu godinu, pod krovom ili na otvorenom. Za slijedeće sedmogodišnje razdoblje pripremaju se, među ostalim i obnova gradskoj muzeja, centra za mlade, izgradnja centra za pripreme sportaša, te žičare, za što se sve žele povući određena europska sredstva.

Zamjenik gradonačelnika pohvalio se i padom nezaposlenosti s 33 posto 2000. na 14 posto danas, iako mnogi u Litvi kažu da je smanjenje nezaposlenosti prije svega rezultat emigracije nakon ulaska u EU, prije svega u Irsku, Veliku Britaniju i Skandinaviju, i to poglavito mladih.

U samom glavnom gradu Vilniusu brojni su primjeri europskih projekata, bilo da su gotovi ili su u provedbi. Među ostalima, izgrađen je komunikacijsko-informacijski centar u okviru vilniuskog sveučilišta, knjižnica otvorena studentima 24 sata dnevno kroz sedam dana u tjednu, s najnovijom tehnologijom. Cijena je bila 33 milijuna eura, od čega je država dala 15 posto, EU 85 posto, a otvorena je prije stotinjak dana.

Uz pomoć fondova obnovljeno je nekoliko malih starih kuća u umjetničkom dijelu Vilniusa koje su pretvorene u "umjetnički inkubator", čija je ukupna cijena bila oko 580.000 eura, od čega je iz fondova izvučeno oko 350.000 eura. Riječ je o kreativnim studijima koji se iznajmljuju te prostoru za izložbe i za prodaju izrađenih umjetnina.

Za privatnu tvornicu Arginta malo izvan Vilniusa koja se bavi tretmanom voda i solarnom energijom, te ostalim oblicima obnovljive energije, povučeno je 10 posto iz EU fondova, a Etno-kozmologijski muzej, stotinjak kilometara od Vilniusa, dobio je također sredstva iz fondova, kao i obnova imanja u nacionalnom parku Trakai za što je povučeno oko 80 posto troškova iz kohezijskog fonda.

Zanimljiv primjer je i restoran Mano Guru u središtu prijestolnice, koji uz pomoć EU-a potiče socijalnu inkluziju te na godinu dana zapošljava bivše narkomane i zatvorenike kako bi se oni pripremili na povratak u društvo.