Hrvatska će ulaskom u EU zadržati sadašnju razinu izravnih plaćanja u poljoprivredi od 373 milijuna eura, moći će koristiti sredstva za ruralni razvoj, imat će dodatne financijske omotnice za minirano zemljište i za sektor vina, osigurala je prijelazno razdoblje od tri godine za nacionalne potpore za neke sektore, a imat će pravo i korištenja nacionalne rezerve, odnosno dodatnih prava na plaćanje u nekim osjetljivim sektorima.

Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi Hrvatskoj je određena u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva.

To znači da će Hrvatska od prve godine članstva zadržati istu razinu izravnih plaćanja kao što isplaćuje danas.

Naime, u prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima će se postupno povećavati, dok će se dio iz nacionalnog proračuna postupno smanjivati. U prvoj godini članstva udio EU će biti 25 posto, u drugoj 30 posto, trećoj 35 posto, četvrtoj 40 posto, a od pete nadalje će se povaćavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dosegnuo 100 posto.

Uz to, Hrvatska ima i dodatnu omotnicu za minirano zemljište od 9,6 milijuna eura, a za minirane i minski sumnjive površine koje nakon razminiranja budu vraćene poljoprivrednoj namjeni.

I važan vinarski sektor u Hrvatskoj na raspolaganju će imati financijsku omotnicu u iznosu od 10,8 milijuna eura.

Hrvatska je osigurala i prijelazno razdoblje od tri godine od pristupanja EU za primjenu postojeće državne pomoći za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače.

Osigurala je također mogućnost isplate izravnih plaćanja, odnosno utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana.

najslabije točke

Nije problem samo hakerski napad: Struja, vrućina i voda mogu zaustaviti cijelo poslovanje

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

Za sektore mlijeka i šećera Hrvatskoj su utvrđene proizvodne kvote – za sektor mlijeka proizvodna je kvota 765 milijuna kilograma, a utvrđen je referentni sadržaj mliječne masti od 4,07 posto, dok je u sektoru šećera utvrđena kvota za bijeli šećer od 192.877 tona godišnje i kvota za uvoz sirovog šećera za rafinaciju od 40.000 tona godišnje.

U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) hrvatskim su poljoprivrednicima na raspolaganju dva velika fonda – Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) i Europski fond za ruralni razvoj (EAFRD).

Fond EAGF jamči stabilan dohodak poljoprivrednicima, a minimalna površina koju poljoprivrednik mora koristiti da bi ostvario potporu je 1 hektar zemljišta.

Novac iz fonda EAFRD se dodjeljuje putem natječaja, projekt je potrebno financirati vlastitim sredstvima i tek po završetku investicije poljoprivrednik može zatražiti bespovratnu potporu koja iznosi od 50 posto naviše, a jednice loklane samouprave (do 10 tisuća stanovnika) čak 100 posto povrata uloženih sredstava.

Od 2014. ribarstvo će biti financirano kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, a ulaskom u EU hrvatski ribari će moći postići bolje cijene za svoj proizvod s obzirom da će se moći uključiti na to tržište bez sadašnjih posrednika, kao i zbog boljih uvjeta za dostavu s obzirom na ukidanje graničnih prijelaza i kontrola.