Europska središnja banka (ECB) morat će razmisliti o uvođenju novih mjera kako bi pomogla izlasku eurozone iz recesije, objavila je danas Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), prognozirajući eurozoni pad BDP-a od 0,6 posto u ovoj godini.

"Europa je u teškoj situaciji", kazao je glavni OECD-ov ekonomist Pier Carlo Padoan. "Držimo da bi ECB trebala razmotriti agresivnije opcije. Mi bismo to nazvali kvantitativnim ublažavanjem u stilu eurozone".

ECB stoga pozivaju da razmotre odvažnije poteze od aktualnog smanjenja ključnih kamatnih stopa i da razmisle i o snižavanju kamatne stope na depozite banka u središnjoj banci, trenutno u visini nula posto.

To bi značilo da bi ECB ubuduće komercijalnim bankama naplaćivala za prekonoćne depozite i time ih zapravo poticala da novac, umjesto da ga drže kod središnje banke, pretoče u zajmove kompanijama i kućanstvima.

Gospodarstvo eurozone prolazi kroz najdublju recesiju od utemeljenja 1999. a uvelike ga je potresla dužnička i bankovna kriza, dovevši u jednom trenutku u pitanje i opstanak 17-članog monetarnog bloka.

Obzirom da još čeka na oporavak, i to gotovo godinu dana nakon što su iz ECB-a najavili "da će učiniti sve što bude potrebno" da bi se spasila eurozona, OECD u najnovijem izvješću poziva ECB da razmotri nove načine pomoći, uključujući i program kvantitativnog ublažavanja po uzoru na onaj koji provodi američka središnja banka Fed.

OECD nije detaljnije govorio o tome bi li ECB trebala slijediti primjer Feda, koji svakog mjeseca kupuje 85 milijardi dolara vrijednih obveznica, ali je upozorio da izostanak daljnjih mjera i osnaživanja banaka predstavlja značajan rizik.

Ekonomske prognoze OECD-a općenito su pesimističnije od onih Europske komisije i vlada eurozone. Francuskoj tako prognoziraju pad od 0,3 posto u ovoj godini, nasuprot padu od 0,1 posto koliko prognoziraju u Komisiji.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

OECD je manje optimističan i po pitanju gospodarskih prognozi za Grčku u odnosu na njezine međunarodne zajmodavca. Grčko gospodarstvo po prognozama OECD-a u 2014. biti smanjeno za 1,2 posto, što bi značilo da sedmu godinu zaredom bilježi pad aktivnosti. U EK pak očekuju da će grčki BDP porasti iduće godine za 0,6 posto.

OECD je snizio prognoze i za Italiju kojoj za ovu godinu predviđaju pad od 1,8 posto. Za recesiju očekuju da će potrajati do kraja godine, nakon čega bi u 2014. mogao uslijediti blagi oporavak, uz stopu rasta od 0,4 posto.