U akciju Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) pet do 12 sve nade polažu privatni operateri iz Udruge davatelja poštanskih usluga pri HGK na čelu s Draženom Breglecem, članom Uprave CityExa.

Uz pomoć EK vode bitku za poticanje liberalizacije, za što, tvrde, nema alternative. No, tako ne misle Hrvatska pošta, kao ni, čini se, regulator. Predstavnici Pošte u ponedjeljak se nisu pojavili na okruglom stolu u HGK o liberalizaciji i javnoj nabavi, a predstavnici HAKOM-a branili su se podatkom da je tržišni udjel Pošte sa 76 posto u 2010. pao na 67,5% u 2012. U istom razdoblju smanjio se broj usluga: pale su sa 364 milijuna na 343 mil. Pala je i vrijednost tržišta, i to s 1,538 milijardi kuna na 1,453 mlrd. I dok regulator tumači da tržište nije u tako velikome padu kao što se misli, privatne kompanije upiru prstom da se tržište zapravo remonopolizira, čime Hrvatska gubi trostruko.

Prema Breglecu, gubi i zbog viših cijena koje javni sektor plaća Pošti i zato što država oprašta bankama oko 100 mil. kuna PDV-a čiji se smisao izuzeća zloupotrebljava, ali i zbog kazne koja prijeti nakon što Hrvatska uđe u EU. Problem je, čini se, što regulator nema snage prestati štititi Poštu, koja se navodno zadužuje da bi mogla podijeliti 2000 otkaza. Istodobno se privatnim tvrtkama kroz monopol Pošte ograničava pristup nadmetanju, pa gubitak posla dovodi do otpuštanja i rada za minimalac. Pred HAKOM-om su dvije odluke: ukinuti rabate koje Pošta daje velikim klijentima na univerzlanu uslugu te definirati da se ta usluga ne može ugovoriti, što bi riješilo problem PDV-a.