Izvoz i broj zaposlenih u hrvatskoj softverskoj industriji, sudeći prema preliminarnoj analizi 17 domaćih proizvođača softvera, koji je napravila Astra poslovni inženjering, lani je skočio do 50 posto.

Tajana Barančić, poslovna savjetnica Astre, upozorava da bi finalni rezultati mogli biti ponešto umjereniji, jer 17 tvrtki, od kojih su većina članice udruge Nezavisnih hrvatskih softverskih izvoznika CISEx, statistički stoji dvostruko bolje od prosjeka domaće softverske industrije. Njima je broj zaposlenih skočio sa 131 na 191, prihod s 47,5 na 57,9 milijuna kuna, a izvoz s 18,4 na 27,4 milijuna kuna. Pri tome im se udio izvoza u prihodu popeo s 39 posto na 47 posto."Rezultati na testnom uzorku pokazuju da je vidljiv nastavak rasta zaposlenosti, prihoda i izvoza hrvatskoj softverskoj industriji u prošloj godini što je ohrabrujuće za sve hrvatske proizvođače softvera", naglašava Barančić.Očekuje da će se puni uvid u performanse ove industrije znati najkasnije tijekom srpnja nakon što Fina obradi sva financijska izvješća i tvrtke odgovore na CISEx-ovu anketu.

Zoran Vujčić, predsjednik CISEx-a kaže da, unatoč tome, preliminarna analiza na reprezentativnom uzorku tvrtki zorno ukazuje kakav je trend."U uzorku je bilo tvrtki koje su imale pad, ali i onih koje su značajno rasle", pojašnjava Vujčić.Podatke iz analize dodatni potvrđuju pokazatelji najvećih sektorskih igrača. Tako je najveća softverska kompanija u Hrvatskoj IN2 grupa već objavila da joj je broj zaposlenih lani skočio na 410. Prihod joj je premašio 20 milijuna eura, a izvoz šest milijuna eura. Drugi najveći proizvođač softvera u Hrvatskoj, grupa GDi Gisdata, imala je prihod od 10 milijuna eura, ali je sa sedam milijuna eura izvoza postala najveći domaći softverski izvoznik. GDi ima 150 zaposlenih u Hrvatskoj i inozemstvu.Pozitivan trend bilježe i softverski startupi poput Salespoda, odnosno tvrtke Mobilna informatika, koja je lani imala prihod od 1,2 milijuna kuna, neto dobit od 650.000 kuna i sedam zaposlenih. Slično navode u osječkom startupu Inchoou koji je lani imao prihod od 6,6 milijuna kuna i neto dobit od 1,3 milijuna kuna.

Dodatno, Inchoo je sudjelovao u istraživanju gdje je prema podacima HGK u Osječko-baranjskoj županiji unazad tri godine izvoz softvera skočio 460 posto.Prihod hrvatske softverske industrije, prema posljednjem cjelovitom istraživanju Astre i CISEx-a za 2011. godinu, skočio je za 409 milijuna kuna na 4,79 milijardi kuna. Broj zaposlenih za 485 na 8887 radnika, a izvoz za četvrt milijarde kuna na 989,9 milijuna kuna. Softverska industrija time je popravila vanjsko-trgovinsku bilancu za 521,2 milijuna kuna koliko više izvezemo softvera nego ga uvezemo. Štoviše, izvoz koji te tvrtke rade čini 1,38 posto ukupnog hrvatskog izvoza po čemu je to jedna od desetak najvećih izvoznih grana u Hrvatskoj. Među njima su još izvoz gnojiva (1,7 posto), plina (1,8 posto), lijekova (3,6 posto), brodogradnja (6,6 posto) i glavna izvozna grana naftni derivati (9,7 posto).Tajana Barančić iz Astre kaže da su za uspjeh softverskih tvrtki iz testnog uzorka za 2012. godinu djelomično zaslužne državne poticajne mjere.

"Država je kroz Ministarstvo poduzetništva i obrta, Bicro, Hamag-Invest i HBOR počela aktivnije podupirati razvoj startupa općenito, a posebno softverskih izvoznika koji čine jezgru hrvatske softverske industrije", kaže Barančić.Dodaje da je država u Poduzetničkom impulsu po prvi put izjednačila softveraše sa drugim proizvodnim industrijama, dodatno za njih napisala dva posebna programa, a ovisno od programa omogućila im da dobiju od 250.000 do 1,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Po prvi im je put, navodi, dopustila da plaće prijave kao trošak i do iznosa od 50 posto traženih sredstava, a također po prvi put mogu dobiti i povoljne kredite HBOR-a i garancije HAMAG-a, jer se sada ulaganje u razvoj priznaje kao ulaganje u dugotrajnu imovinu."Za hrvatsku softversku industriju stvari se mijenjaju na bolje pa se nadam da će ova propulzivna industrija znati prepoznati i iskoristiti mogućnosti koje im se nude", zaključuje Barančić.