Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Gubitak Cefte srušit će BDP za samo 0,5 posto

Autor: Marija Crnjak
21. svibanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Ante Babić, potpredsjednik HIZ-a, i Boris Cota, savjetnik predsjednika RH za gospodarstvo, na panel raspravi/PIXSELL

Prednosti pristupanja na srednji i dugi rok ipak su velike, otvaraju se nova tržišta i jačaju pozicije.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bit će šokantan za hrvatsko gospodarstvo, zbog otvaranja tržišta, napuštanja Cefte, utjecaja krize u eurozoni i Hrvatskoj, no negativan utjecaj bit će kratkoročan, te se u srednjeročnom periodu od nekoliko godina mogu očekivati i pozitivni rezultati koji bi svojim utjecajem trebali nadmašiti one negativne.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, osim o razvoju krize u eurozini, mnogo toga ovisi o razvoju investicijskih projekata i sposobnosti Hrvatske da iskoristi novac koji će joj biti na raspolaganju iz strukturnih fondova EU, upozorili su sudionici panela održanog u utorak u sklopu 8. konvencije hrvatskih izvoznika u zagrebačkom Hypo centru.Boris Cota, savjetnik predsjednika RH za gospodarstvo smatra da će napuštanje tržišta Cefte imati negativan utjecaj u prve dvije, tri godine po pristupanju, no nakon pet godina negativan trend trebao bi se okrenuti.Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta slaže se i ističe da će napuštanje Cefte izazvati pad BDP-a za svega 0,5 posto. Ante Babić, potpredsjednik HIZ-a upozorava međutim da će pad BDP-a od 2 do 3 posto izazvati ukidanje statusa sada zaštićenih grana gospodarstva, no navodi i brojne pozitivne strane ulaska Hrvatske u EU i utjecaja na gospodarstvo. Hrvatska će između ostalog dobiti uređene trgovinske odnose s tržištima Sjeverne Afrike, Južnoafričke Repubilike, Meksika, Koreje, Iraka.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bit će šokantan za hrvatsko gospodarstvo, zbog otvaranja tržišta, napuštanja Cefte, utjecaja krize u eurozoni i Hrvatskoj, no negativan utjecaj bit će kratkoročan, te se u srednjeročnom periodu od nekoliko godina mogu očekivati i pozitivni rezultati koji bi svojim utjecajem trebali nadmašiti one negativne.

Međutim, osim o razvoju krize u eurozini, mnogo toga ovisi o razvoju investicijskih projekata i sposobnosti Hrvatske da iskoristi novac koji će joj biti na raspolaganju iz strukturnih fondova EU, upozorili su sudionici panela održanog u utorak u sklopu 8. konvencije hrvatskih izvoznika u zagrebačkom Hypo centru.Boris Cota, savjetnik predsjednika RH za gospodarstvo smatra da će napuštanje tržišta Cefte imati negativan utjecaj u prve dvije, tri godine po pristupanju, no nakon pet godina negativan trend trebao bi se okrenuti.Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta slaže se i ističe da će napuštanje Cefte izazvati pad BDP-a za svega 0,5 posto. Ante Babić, potpredsjednik HIZ-a upozorava međutim da će pad BDP-a od 2 do 3 posto izazvati ukidanje statusa sada zaštićenih grana gospodarstva, no navodi i brojne pozitivne strane ulaska Hrvatske u EU i utjecaja na gospodarstvo. Hrvatska će između ostalog dobiti uređene trgovinske odnose s tržištima Sjeverne Afrike, Južnoafričke Repubilike, Meksika, Koreje, Iraka.

Osim toga, kao članica EU Hrvatska će dobiti znatno jaču pregovaračku poziciju prema Svejtskoj trgovinskog organizaciji (WTO), ističe Babić, te podsjeća i na preuzimanje antidampinških carina koje će pojačati zaštitu kod uvoza brojnih proizvoda u Hrvatsku. Predsjednik HIZ-a Darinko Bago smatra da će ulazak u EU sigurno dovesti do niza "bolnih problema", zbog čega treba u što većoj mjeri iskoristiti EU fondove te pokrenuti investicije.Potpredsjednik Vlade Branko Grčić stoga je dodao da Vlada forsira javne projekte u nedostatku privatnih investicija, ali i dok banke ne odluče žele li ili ne žele podržavati gospodarstvo, "umjesto da samo 15 posto tvrtki dobiva jredite od banaka, a sve drugo mora odrađivati HBOR". Grčić je pritom najavio osnivanje vijeća za poticanje izravnih stranih ulaganja te izvoza, što bi trebao biti početak razvoja hrvatske gospodarske diplomacije.

Autor: Marija Crnjak
21. svibanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close