Štednja u mirovinskim fondovima i bankama raste i dovoljno je novca koji se može uložiti na tržište kapitala, no problem je ima li dovoljno ulagačkih prilika. Potencijal za nova ulaganja imaju tvrtke u državnom vlasništvu i najveće tvrtke. Moglo se to čuti na drugom danu konferencije Hrvatsko tržište novca u Opatiji na kojem se raspravljalo o domaćem tržištu kapitala.

Unatoč sumornim brojkama o tek 15.000 aktivnih ulagača u prvom kvartalu i tek 2,9 miljardi kuna dioničkog prometa u prošloj godini, a u pet godina 68 kompanija je otišlo s burze. "Imamo nisku bazu, ali štednje ima. Uz to, domaće kompanije imaju problem manjka kapitala zbog čega vjerujem da će biti IPO-a i SPO-a u budućnosti", kazao je predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš.

"Imamo najveći broj izdavatelja, ali najmanji promet. Problem nije u broju onih koji kotiraju već u onom što ostane na ZSE", istaknula je čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić. Krvnu sliku domaćeg tržišta malo je popravilo trgovanje stukturiranim proizvodima. Od uvrštenja u rujnu prošle godine do kraja travnja promet certifikatima dosegnuo je 17,5 milijuna kuna, no više od prometa dobra je vijest da su potaknuli brokerske kuće na trgovanje jer su gotovo svi u tom vremenu njima trgovali.

Nove prilike burzi otvara ulazak u Europsku uniju početkom srpnja. Ubrzano se pišu pravilnici, nove promjene već iduće godine čekaju Zakon o tržištu kapitala, traže se jača interna revizija i unutarnje kontrole, a postavljaju se i novi zahtjevi za transparentnost s ciljem da se malim kompanijama olakša prikupljanje kapitala putem burze. Novost za brokere je da je ulaskom u Uniju moguće članstvo na burzi putem udaljenog pristupa što otvara prostor za veću konkurenciju, odobreni prospket iz jedne članice vrijedit će i kod nas, a za uvrštenje u kotakciju više neće trebati suglasnost izdavatelja…