Širenje reklame usmenim putem, odnosno preporukom prijatelja ili poznanika, najveća je prednost viralnog marketinga u odnosu na druge oblike oglašavanja. Ta prednost osobito je važna danas kad smo svakodnevno zatrpani porukama raznih brendova te ih najčešće  ignoriramo.

Ipak, kad nam prijatelji nešto preporuče, ako ništa drugo, registrirat ćemo poruku i  brend te u konačnici i kupiti proizvod koji se reklamira. Ovaj oblik marketinga u Hrvatskoj tek zaživljuje, a svi marketinški stručnjaci s kojima smo razgovarali ističu kako stvoriti dobar "viral" kojeg će ljudi prenositi dalje jer im se sviđa, nije nimalo lako. Kao njegovu najvažniju prednost Tin Kadoić, kreativni direktor digitalne agencije Brlog, dio grupe agencije Bruketa&Žinić OM, navodi činjenicu da viralna kampanja ne putuje klasičnim oglašivačkim putem. Ona se, naime, širi putem samih potrošača, odnosno ciljanih skupina, koji ga dijele s drugima jer im se sviđa. U tom smislu, napominje Kadoić, viralni marketing ovisan je o preporuci prijatelja te usmenom prenošenju što je vrlo važna i sigurna metoda dolaska do novog proizvoda. "Viralni marketing znači da su ljudi sami ambasadori neke poruke, a njihovi prijatelji će tome više vjerovati nego poruci koja je došla izravno od nekog brenda", ističe. Kao njegovu drugu prednost navodi činjenicu da to područje nije prezasićeno te da se medijski budžet može prerasporediti na druge kanale. "Ovdje je važnije imati blogere koji će pisati o tome nego imati veliki web banner na nekom portalu koji bi u ovom slučaju bio kontraproduktivan", objašnjava Kadoić. Da ljudi više vjeruju preporuci prijatelja nego poruci brenda što viralnoj kampanji daje prednost pred ostalim oglašivačkim kampanjama  slažu se i Angela Buljan Šiber, managing direktorica McCanna, te Saša Škorić, menadžer za digitalno oglašavanje Omnicom Media Grupe. Buljan Šiber navodi  da je njegova uloga utoliko važna jer se bazira na aktivitetu samih korisnika.

"Teško možete natjerati ljude da dijele nešto što im nije zanimljivo ili korisno, ali ako ste osmislili sadržaj koji se proširio, postići ćete neupitno bolje rezultate nego da ste potrošili veliki budžet na klasičnu promociju", ističe. Škorić pak dodaje da na ovaj način informacija dobiva na brzini, kredibilnosti, a i cijena gotovo da i ne postoji. Ipak, Buljan Šiber upozorava da se ne treba zavaravati jer kvalitetan sadržaj košta, a kreirati takav sadržaj svatko tko je pokušao zna da nije nimalo lagano. Ono što viralni marketing razlikuje od klasičnog oglašavanja, objašnjava Marko Andrin, art direktor Unex digitalne operative, jest što se on događa i širi isključivo u virtualnom svijetu i na društvenim mrežama. "Možemo reći da se viralni marketing dešava, on se ne stvara", ističe. Kao i prethodni sugovornici, navodi važnost korisnika, kojem ako se ideja ne svidi "ništa od viralnog širenja". Upravo je to i njegova najveća prednost. Ako se uspije pogoditi tema i ciljana skupina, dodaje Andrin, ono se samo širi što je praktički besplatna vidljivost i doseg prema potencijalnim korisnicima, a brendu omogućuje izvrsno pozicioniranje. Za Domagoja Davidovića, iz agencije Proximity, njegova je prednost upravo u viralnom efektu koji osnovnu bazu plaćenih medija nadograđuje dodatnim medijskim eksponiranjem kroz zaslužene medije. "Na taj način moguće je dobiti i veći povrat investicije na uloženu medijsku promociju te pozitivne učinke na brend jer viralne kampanje nude dodatnu uključenost i interakciju s korisnicima što donosi povećanju preferencije brenda", ističe.

S obzirom da se viralni marketing širi isključivo putem potrošača, logično je za pretpostaviti da je teško procijeniti njegovu učinkovitost, no u današnjem digitaliziranom svijetu, tome ipak nije tako. Andrin iz Unexa tako objašnjava da se učinkovitost može očitovati kroz broj pregleda na Youtube kanalu, broj dijeljenja (share-ova) na Facebooku ili pinova na Pinterestu kao i broj retweetova. No ističe, najučinkovitiji viral je onaj koji na kraju dospije u mainstream medije i na njihove portale. Ipak, teško je procijeniti zaradu koju takve kampanje generiraju. Andrin pritom objašnjava da ako tvrtka želi utvrditi koliko se prodaja povećala zahvaljujući širenju, tada kod njene aktivacije mora voditi računa da je to jedina kampanja te  da se ne preklapa s drugim medijima.  Buljan Šiber navodi da nije teško provjeriti koliko je puta podijeljena neka poruka u digitalnom svijetu, budući da se većina dijeljenja odvija kroz servise koji u svom sustavu prikazuju. Međutim, upozorava da ozbiljniji izazov predstavlja mjerenje utjecaja podijeljene poruke na konkretno poslovanje. "Tu nema univerzalnog recepta, no sve digitalno osviještene tvrtke poznaju mogućnosti tog medija i osmišljavaju vlastite mehanizme za praćenje učinkovitosti pojedinih aktivnosti", navodi. Kadoić skreće pažnju na još jedan važan segment – nakon što se statistike prikupe, važno je imati nekoga tko će te podatke biti u stanju iščitati, analizirati i donijeti relevantne zaključke.  

"U konačnici je najvažnije istraživanje prije i poslije same kampanje, kroz koje se može dobiti uvid u to koliko se povećao udio na tržištu, kako se promijenila svijest o brendu među ciljanim skupinama i slično", navodi. No bez obzira na brojne prednosti koje viralni marketing nudi vrlo se mali broj oglašivača na njega odlučuje. Razlog tome je, ističe Kadoić, u činjenici da se uspjeh ne može garantirati pa je on tvrtkama previše riskantan pa radije igraju na sigurno. Škorić dodaje da i kad se na njega odlučuju "često su vođene mišlju da viralni marketing ništa ne košta. "Naravno samo dijeljenje sadržaja uistinu se ne plaća, ali da bi se došlo do toga da je netko željan da svojim prijateljima proslijedi neku "foru" ona mora biti dovoljno zanimljiva, drugačija i hrabrija od bilo čega uobičajenog i već viđenog", ističe. S druge strane, Davidović tvrdi da se domaće kompanije sve više odlučuju na viralne kampanje ili barem korištenje nekih viralnih mehanizama unutar klasičnih kampanja. Ledova kampanja za kreiranje novog okusa sladoleda te promocija Seat Leona kroz stvaranje priče o vezi popularne pjevačice s misterioznim Leonom samo su neki uspješni primjeri napravljeni u Hrvatskoj, navodi Davidović.