Hrvatska narodna banka želi spriječiti knjigovodstvene manipulacije banaka, pa je izradila i predložila nacrt odluke o načinu kupoprodaje plasmana i otvorila javnu raspravu. Kupnja i prodaja kredita iz portfelja banaka regulirana je posebnim smjernicama od prosinca prošle godine, a izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama to je područje postalo dio zakonskog okvira. "Neregulirana kupoprodaja kredita za posljedicu bi imala manipulaciju rezultatom poslovanja i promjenu rezultata i/ili iskazanih bilanci banaka bez promjene stvarnog materijalnog stanja", poručuju iz HNB-a. Bankovni regulator ističe da se ta odluka posebno odnosi na transakcije unutar grupa povezanih osoba te na takozvane repo aranžmane između banaka i nebankarskih institucija.

Izvezli kredite u Austriju 
Na upit Poslovnog dnevnika o razlogu za donošenje te odluke, HNB nije htio govoriti. No, neslužbeno iz krugova regulatora doznaje se da je ta odluka posljedica transakcije koju je u prosincu provela Hypo banka. Ta je banka tada smanjila djelomično nadoknadive i nenadoknadive plasmane bruto vrijednosti 5,6 milijardi kuna. Ti su krediti prebačeni na posebno osnovanu austrijsku tvrtku što je dovelo do toga da je hrvatska Hypo banka u 2012. godini poslovala s dobiti prije oporezivanja od ukupno 326,49 milijuna kuna, dok je u prvih devet mjeseci ta dobit iznosila 99,25 milijuna kuna. Tom transakcijom oslobodile su joj se rezervacije za loše kredite i poprilično povećala dobit."Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija želi se osigurati kontinuitet financijskog izvješćivanja, onemogućiti distorziju iskazanih rezultata te spriječiti da kupci potrošačkih kredita izvan bankovnog sektora koriste metode naplate duga koje nisu primjerene ni očekivane u poslovanju s bankama", upozorava HNB.Novim Nacrtom maksimalno se štite potrošači, odnosno korisnici kredita.

Iako kupnja i prodaja kredita nije novitet u bankarskom sustavu, centralna banka želi osigurati najveću moguću zaštitu potrošača."Odluka o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija pripremljena je radi praćenje tijeka plasmana između bankovnog i nebankovnog sektora, tj. održavanja konzistentnog izvješćivanja o dinamici portfelja i praćenja realne dinamike neprihodujućih kredita. Također, radi zaštite potrošača od nepovoljnih posljedica prijenosa njihovog duga kupcima izvan bankovnog sektora", kažu u HNB-u.Naime, kada jedna banka drugoj (ili čak faktoring kući) proda određene plasmane, postoji mogućnost da institucija koja je kupila te kredite izmjeni uvjete. HNB je odlučio spriječiti mogući razvoj takve situacije."Prodavatelj solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom na koju su plasmani dalje preneseni za štetu nastalu potrošaču zbog toga što je potrošač došao pravno ili stvarno u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema prodavatelju", stoji u Odluci. Dakle, svi koji sudjeluju u lancu kupnje i prodaje plasmana odgovaraju za položaj i uvjete koje korisnik kredita ima", stoji u nacrtu odluke.

Male i velike banke
Takav razvoj situacije, pozdravljaju i bankari. Iako nisu službeno htjeli komentirati prijedlog Odluke  središnje banke, kažu da je dobro da se maksimalno zaštiti korisnike tih kredita.Neki od njih ističu da kupoprodaja plasmana više koristi manjim bankama budući da će "micanje" loših kredita iz portfelja osloboditi dio rezervacija, a samim time i novac za daljnji plasman na tržištu. Kažu da velike banke imaju veće mogućnosti u izboru i načinu financiranja, od uzimanja kredita od stranog vlasnika, izdavanje obveznica i slično.No, bez obzira na te mogućnosti, velike banke će se htjeti riješiti što više loših plasmana tako da ih prodaju. Primjerice, troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke Zagrebačke banke u prvom tromjesečju ove godine bile su 73 milijuna kuna, Privredne banke Zagreb 102,1 milijun kuna, dok su primjerice Hrvatskoj poštanskoj banci iznosili 19,16 milijuna kuna.