Glavni problemi Slovenije leže u neodgovarajućoj strukturi vlasništva i maloj produktivnosti pa država koje je u teškoj krizi, a nekad su je isticali kao model uspješne tranzicije, treba "nov poslovni model", izjavio je nekadašnji ministar za razvoj, ugledni ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože P. Damijan.

"Ključno je pitanje kakav će biti budući poslovni model Slovenije jer produktivnost našega gospodarstva u svim granama zaostaje za prosjekom EU za 30 do 40 posto iako smo po stupnju razvijenosti (BDP i kupovna moć po stanovniku) na 90 posto prosjeka", rekao je Damijan u razgovoru za ljubljansko "Delo" od ponedjeljka.

"Tehnološka proizvodna struktura nije se poboljšala u odnosu na onu iz 90-ih godina, za razliku od drugih novih članica EU koje su se razvijale pomoću stranih investicija. Madžari su svoju proizvodnju prestrukturirali i danas je udjel visokotehnoloških produkata u njoj 20 posto. Slično je i u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj, a kod nas je taj udjel samo 5 do 6 posto. Imamo istu strukturu proizvodnje kao u vrijeme osamostaljenja", rekao je Damijan, dodajući da je kulminacija krize razotkrila glavne slovenske probleme, a to je, uz stanje u bankama, neodgovarajuća struktura vlasništva u kojoj dominira država, zbog čega nema svježeg kapitala i investicija za tehnološki napredak.

"Privatizacija državnih poduzeća jedini je način da se izvučemo iz sadašnje situacije. Time bi država dobila svjež kapital koji bi kasnije upotrijebila za javne investicije i uspostavila normalnu vlasničku strukturu jer nas je upravo nenormalna vlasnička struktura dovela ovdje gdje smo sada. Nikada nismo privatizaciju proveli do kraja. S ulaskom u EU i konjukturom na tržištu menadžeri su dobili priliku doći do jeftinog kapitala i njime otkupiti poduzeća, a zapravo su uništili poduzeća, sebe i banke koje su ih kreditirale", rekao je Damijan u razgovoru, upozorivši na vječne polemike o krivoj "tajkunskoj" privatizaciji u Sloveniji.

"Kad poduzeća postanu privatna, zavladat će mir jer će se menadžeri baviti isključivo upravljanjem", rekao je Damijan.

Prema njegovim riječima, Slovenija je u višegodišnjem zaostatku s mjerama privatizacije, ali i sa sanacijom banaka od loših kredita, što će povećati ukupni državni dug. Za oklijevanje s procesom sanacije u bankarskom sektoru odgovorna je i središnja banka jer je uporno tvrdila da banke ne trebaju sanaciju nego samo dokapitalizaciju, odnosno svježi kapital od strane države, ocijenio je Damijan.

Zbog sadašnjeg stanja javnih financija i nemogućnosti zaduživanja pod uvjetima iz prijašnjih godina Slovenija će trebati prodati dobar dio državne imovine te tako omogućiti servisiranje duga i buduće investicije, ocijenio je Damijan, koji smatra da će morati biti prodana i Nova Ljubljanska banka (NLB), najveća banka u vlasništvu države.

"Pogriješilo se što nije prodana 2006. belgijskoj banci KBC kad smo za nju mogli dobiti 1,5 milijardi eura. Sada ćemo je morati prodati za desetinu cijene iako ne vidim zainteresirane koji bi je kupili. Prodaju NLB-a nitko ne može spriječiti jer jednostavno nemamo novca, a svake godine trebamo 4 milijardi eura za refinanciranje kredita. Taj novac na financijskom tržištu više nećemo dobiti ako ne pristanemo na privatizaciju", rekao je Damijan u opširnom razgovoru za "Delo".

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ovaj ekonomist srednje generacije bio je nekoliko mjeseci ministar razvoja u prvoj vladi Janeza Janše, formiranoj 2004. godine, ali je ostavku dao nakon nekoliko mjeseci, navodno iz prosvjeda zbog inzistiranja na državnom vlasništvu u bankama. Važi za oštrog kritičara svih vlada, pa i sadašnje.

Damjan je u razgovoru rekao da ni sadašnja vlada premijerke Alenke Bratušek ne razumije europsko pravilo da se trošiti može samo u skladu s mogućnostima te ponovio kritike na račun dominacije države u korporativnom upravljanju, ocijenivši da njene najave povećanja poreza radi financijske stabilnosti ne mogu biti uspješne ako izostane rezanje proračunskih rashoda.