Ministarstvo poljoprivrede poslalo je očitovanje vezano uz novu Uredbu o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala. Očitovanje Ministarstva prenosimo u cijelosti:

Ministarstvo poljoprivrede prati aktivnosti vezane uz nacrt nove Uredbe o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala, koju je Europska komisija uputila na raspravu u Europski Parlament. Republika Hrvatska, kao zemlja promatrač, ima uvid u tekst nacrta nove Uredbe, a nakon pristupanja sudjelovat će zajedno s drugim članicama u donošenju odluke. Službena objava spomenute Uredbe nije planirana u sljedeće dvije godine.

Iz sadašnjeg nacrta Uredbe proizlazi da nema znatnijih izmjena od važećih EU propisa koji i sada uređuju trženje lokalnih i tradicionalnih sorti poljoprivrednog bilja. Stoga želimo naglasiti da je neopravdano uznemiravati širu javnost informacijama da neće biti moguće sijati i razmjenjivati sjeme autohtonih sorti za vlastite potrebe ili nekomercijalnu proizvodnju.

S obzirom da se u javnosti stvorilo mišljenje da se više neće moći koristiti autohtone sorte (stare, tradicijske odnosno čuvane sorte) za vlastitu uporabu, ovim putem želimo naglasiti da treba razlikovati proizvodnju reprodukcijskog materijala namijenjenog širokom tržištu i proizvodnju i uporabu sjemena autohtonih sorti za vlastitu uporabu.

Općenito, Republika Hrvatska ima dugu tradiciju u proizvodnji reprodukcijskog materijala koje je, kao i u državama članicama EU, regulirano zakonskim i provedbenim propisima. Obavezan nadzor nad proizvodnjom reprodukcijskog materijala (u pogledu zdravstvenog stanja i sortnosti) garancija je kupcima da na tržištu kupuju zdravo sjeme i sortu koja je deklarirana na pakiranju.

I sada je dozvoljena razmjena sjemena između proizvođača ili proizvođačkih udruga, međutim, za svako komercijalno stavljanje na tržište nužno je da sorta bude upisana na Sortnu listu bilo kao »standardna« bilo kao čuvana sorta. Postupak priznavanja čuvanih sorti je značajno pojednostavljen, no nažalost, unatoč konstantnom informiranju i pozivanju na aktivnost putem svih stručnih službi Ministarstva, do sada je priznato tek 5 sorti (Varaždinski kupus, Ogulinski kupus, Ludbreški hren, Brački jabučar-rajčica i Šibenski šljivar-rajčica), a 7 je u postupku priznavanja (Podravkin bijeli-pastrnjak, Domaći lišćar-peršin, Virovitičanka-paprika, Slavonski ljubičasti-luk, Feferoni crveni ljuti-paprika, Feferoni žuti ljuti-paprika i Feferoni zeleni blagi-paprika). Ovim putem još jednom apeliramo na udruge i proizvođače da se više uključe u očuvanje i zaštitu naših autohtonih sorti bilja.

Pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine sve sorte s Sortne liste Republike Hrvatske postaju dio Zajedničke Sortne liste (Common Catalogue) Europske unije i njihovo trženje (reprodukcijskog materijala) je moguće bez ograničenja na cijelom području Europske unije. Također sve sorte sa Zajedničke Sortne liste (Common Catalogue) mogu se bez ograničenja tržiti na području Republike Hrvatske.

Usporedbe radi, Europska komisija u nacrtu nove Uredbe za proizvodnju autohtonih sorti predlaže značajno jednostavnije kriterije nego što to vrijedi za komercijalnu proizvodnju standardnih sorti.

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

promo

Koliko vrijedi dobar internet? Cijena, kvaliteta i ulaganja pod povećalom

Osim navedenog, u Programu Ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. također je predviđena mjera očuvanja biljnih genetskih resursa (autohtonih sorti), a programira se sukladno trenutnom prijedlogu Uredbe o ruralnom razvoju Europskog Vijeća i Parlamenta.

Sve dileme oko mogućih implikacija nove Uredbe na proizvodnju i trženje reprodukcijskog materijala, Ministarstvo poljoprivrede raspravljat će sa relevantnim stručnjacima, udrugama i zainteresiranim proizvođačima u sklopu redovnih aktivnosti i sastanaka te će zauzeti stav o ovoj temi s ciljem zaštite hrvatskog tržišta i autohtonih hrvatskih sorti.