Ukupni krediti banaka krajem ožujka su iznosili 285 milijardi kuna, što je za blagih 0,4 posto više nego krajem prethodne godine, piše u novom izdanju publikacije PBZ tjedne analize.

U promatranom su razdoblju krediti poduzećima povećani za 1 posto, stanovništvu su stagnirali, krediti ostalom privatnom sektoru su sniženi, dok središnja država i fondovi socijalne sigurnosti te lokalna država bilježe stopu rasta kredita od 1,5 posto.

Najveći rast u apsolutnim iznosima, od oko 1 milijardu kuna, odnosi se na kredite poduzećima, a glavninu tog iznosa čine krediti za obrtna sredstva, dok krediti za investicije bilježe povećanje za tek stotinjak milijuna kuna, stoji u analizi.

Kad su u pitanju krediti stanovništvu, gledano po vrstama, rast su u ovoj godini zabilježili jedino gotovinski kunski nenamjenski krediti i ostali krediti. Pogledamo li pak kretanja u zadnjih godinu dana, vidimo da rast ostvaruju prekoračenja po transakcijskim računima (koja su u ovoj godini blago snižena) i gotovinski krediti, dok dugoročni krediti kao stambeni, krediti za automobile ili potrošački bilježe pad, stoji u analizi.

Opisani trend je u biti identičan onome kod poduzeća jer pokazuje da se kućanstva prvenstveno zadužuju radi podmirivanja neodgodivih izdataka. Vidljiv je iz toga prevladavajući sentiment poslovnog i potrošačkog pesimizma koji rezultira izbjegavanjem investiranja, odnosno usmjeravanjem na financiranje tekućih potreba za koji je jasno da se može preokrenuti tek kada nastupe pozitivni pomaci u realnom sektoru, zaključuje se u kratkoj analizi koju potpisuje Ana Lokin.