Američki Fed poručio je u srijedu da će nastaviti kupovati obveznice za 85 milijardi dolara mjesečno kako bi potaknuo rast gospodarstva, dok bi Europska središnja banka danas mogla smanjiti kamatne stope kako bi eurozonu izvukla iz recesije.

Nakon dvodnevne sjednice, čelnici američke središnje banke jučer su poručili da će nastaviti provoditi programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica dosadašnjim tempom, a ako bude potrebno, možda će ih i povećati.

Američko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 2,5 posto, nakon anemičnog rasta krajem prošle godine, no zbog povećanja poreza i smanjenja proračunskih rashoda, idućih se mjeseci ponovno očekuje usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda.

„Fiskalna politika koči rast gospodarstva. Fed je spreman povećati ili smanjiti programe kupnje imovine kako bi prilagodio politike“, poručili su čelnici američke središnje banke.

Kako bi izvukao gospodarstvo iz recesije, Fed je krajem 2008. godine smanjio ključne kamatne stope praktično na nulu, najnižu razinu u povijesti. No, kako ni to nije razbudilo uspavano gospodarstvo, uveo je dotad neviđenu praksu kupovanja državnih i hipotekarnih obveznica.

Kako bi izazvao pad dugoročnih kamata te tako potaknuo potrošnju i rast gospodarstva, Fed je dosad u tri kruga tog tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike kupio obveznice u vrijednosti od 2.500 milijardi dolara, tiskajući i ubrizgavajući na taj način svježi, jeftini novac na financijska tržišta.

Kako bi to moglo izazvati financijske neravnoteže i potaknuti inflaciju, Fed je poručivao da će takvu labavu monetarnu politiku voditi samo do kraja ove ili početka 2014. godine.

No, kako se situacija u gospodarstvu ne poboljšava značajnije, Fed je lani postavio novi cilj – labavu monetarnu politiku vodit će sve dok stopa nezaposlenosti u SAD-u ne padne na 6,5 posto, a inflacija ne poraste iznad 2,5 posto. S obzirom da se inflacija kreće oko 1 posto, a stopa nezaposlenosti na 7,6 posto, analitičari vjeruju da će Fed još neko vrijeme tiskati svježi novac.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

„Priče o smanjenju programa kupnje obveznica u posljednje su vrijeme zamrle zbog slabosti gospodarstva. Tako nešto vjerojatno nećemo vidjeti do 2014. godine“, kaže Michael Woolfolk, strateg u banci BNY Mellon.

Upozorenja MMF-a

No, ne može se računati da će samo plasman svježeg, jeftinog novca biti dovoljan poticaj gospodarstvima, već su nužni i vjerodostojni planovi postupnog smanjenja proračuna te strukturne reforme kako bi gospodarstva postala produktivnija, poručio je nedavno Međunarodni monetarni fond i smanjio procjene rasta većine najvećih svjetskih gospodarstava.

Prema najnovijim prognozama, MMF je smanjio procjenu rasta globalnog gospodarstva u ovoj godini s 3,5 na 3,3 posto, nakon što je lani poraslo 3,2 posto. Pritom je procjenu rasta američkog gospodarstva, najvećeg u svijetu, snizio s 2 na 1,9 posto.

Kako se eurozona, ponajviše zbog dužničke krize, ne uspijeva izvući iz recesije, MMF je povećao procjenu pada tamošnjeg BDP-a u ovoj godini s 0,2 na 0,3 posto.

Pritom bi njemačko gospodarstvo, najveće europsko, trebalo porasti blagih 0,6 posto, dok bi Francuska u ovoj godini mogla zabilježiti pad aktivnosti od 0,1 posto.

U Italiji i Španjolskoj, trećem i četvrtom po veličini gospodarstvima u eurozoni, MMF predviđa u ovoj godini pad veći od 1 posto.

"U srednjoročnoj perspektivi ključne rizike predstavljaju mogući zamor mjerama štednje, nedostatne institucionalne reforme, dugotrajna stagnacija u eurozoni, te visoki fiskalni deficiti i razina duga", upozorava MMF, poručujući da se rast gospodarstava ne može temeljiti samo na monetarnim mjerama.

Jeftin novac potiče rast cijena dionica

A politiku otkupa državnih i drugih obveznica, kakvu provodi Fed, prije nekoliko godina počele su voditi i britanska te japanska središnja banka.

U posljednje je vrijeme u tome posebno agresivna japanska središnja banka koja je nedavno poručila da će u iduće dvije godine kupnjom državnih obveznica i drugih vrijednosnih papira u gospodarstvo ubrizgati svjež novac, u vrijednosti od oko 1.400 milijardi dolara.

Osnovni su ciljevi izvući japansko gospodarstvo iz recesije i do 2015. godine postići inflaciju od 2 posto kako bi se suzbila dugogodišnja deflacija, koja onemogućava oporavak jer ograničava osobnu potrošnju i korporativna ulaganja.

Te mjere protumačene su kao ogromna promjena koju predvodi premijer Shinzo Abe. Konzervativni čelnik preuzeo je kormilo vlade u prosincu, a njegov program, nazvan 'abenomija', temelji se na opsežnoj javnoj potrošnji i agresivnom programu kupnje imovine od strane središnje banke.

Međutim, to je izazvalo slabljenje japanskog jena, zbog čega se Japan našao na udaru kritika iz nekih razvijenih zemalja, prvenstveno Njemačke. Pad tečaja jena, naime, dovodi do povećanja konkurentnosti japanskih proizvoda na svjetskom tržištu, ali šteti drugim izvozno usmjerenim gospodarstvima.

Japan se brani tvrdnjom da slabljenje jena nije namjerno, nego samo posljedica labave monetarne politike usmjerene na poticanje gospodarstva i suzbijanje deflacije.

Bilo kako bilo, niske kamatne stope i povećana likvidnost, koju ubrizgavaju središnje banke, potiču tržišta kapitala jer bi niža cijena zaduživanja kompanija i stanovništva trebala potaknuti rast gospodarstava, a time i zarade kompanija.

Zahvaljujući tome, na Wall Streetu su cijene dionica dosegnule najviše razine u povijesti, a snažno rastu i drugi najvažniji burzovni indeksi u svijetu.

„Fed je bio pokretač uspona cijena dionica u svijetu, no u posljednje se vrijeme trend rasta cijena ne zahvaljuje Fedu nego Bank of Japan“, kaže Mohamed El-Erian, izvršni direktor Pimcoa, najvećeg svjetskog investicijskog fonda.

ECB ponovno snižava kamate?

U fokusu ulagača na svjetskim tržištima danas će, pak, biti sjednica čelnika Europske središnje banke.

Unatoč dugogodišnjoj labavoj monetarnoj politici, eurozona se ne uspijeva izvući iz recesije, pa analitičari očekuju da će ECB dodatno sniziti ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 0,50 posto.

U rezervi ima i druga rješenja. U jeku dužničke krize ECB je europskim bankama nudio vrlo jeftine kredite na tri godine, pa i otkupljivao obveznice prezaduženih članica eurozone kako bi smanjio cijenu njihovog zaduživanja.

U svakom slučaju, današnje odluke ECB-a mogle bi znatno utjecati na tržišta dionica i valuta. Smanjenje kamata poticajno bi djelovalo na europske burze, no moglo bi izazvati i slabljenje eura. Ipak, neki analitičari smatraju da je taj potez već ugrađen u cijene na tržištima.

„Smanjenje kamata ECB-a već je ugrađeno u cijene, pa to ne bi trebalo znatnije utjecati na euro. No, pad njegova tečaja uslijedio bi ako monetarne vlasti smanje kamatu na depozite, premda mislim da do toga neće doći“, kaže Sim Moh Siong, valutni strateg u Bank of Singapore.

Kamata na depozite, koja predstavlja jednu od odrednica kamata na međubankarskom tržištu novca, već je prije spuštena na nulu, a ECB je dosad u nekoliko navrata poručivao da je nema namjeru smjestiti u negativno područje.