Novi prijedlozi reforme novčanih fondova koje predlaže Europska komisija uništit će tu 490 bilijuna eura vrijednu industriju, piše Financal Times.

Te bi reforme, tvrdi FT, također mogle uzrokovati veće rizike za investitore.Bruxelles tvrdi da su veliki novčani fondovi osjetljivi na "masivne i nagle zahtjeve za otkupom udjela" jer to može uzrokovati sistemski rizik s obzirom na to da novčani fondovi drže 38 posto kratkoročnoga duga koji su izdale europske banke. U prijedlogu EK navodi se da fondovi moraju stalno održavati barem tri posto imovine u gotovini kako bi mogli amortizirati potencijalne gubitke. Tih tri posto iznosi 14,7 milijardi eura. Svim novčanim fondovima bi se zabranilo prihvaćanje instrumenata osiguranja čije dospijeće je duže od 397 dana. Kada bi ovo predloženo pravilo odmah stupilo na snagu, fondovi bi morali eliminirati 80 do 90 posto kolaterala koje sada koriste, kažu izvori FT-a.

To bi pak moglo fondove prisiliti da višak gotovine prebace u neosigurane komercijalne zapise. Problem s novčanim fondovima dogodio se nakon što je propala američka investicijska banka Lehman Brothers. Tada je američka vlada morala intervenirati kako bi zaustavila masovne zahtjeve za isplatama iz novčanih fondova. Slične mjere napravljene su u Njemačkoj i Lukseburgu. No, unatoč tomu, 62 američka i europska fonda morala su biti spašavana tijekom krize s oko 12,1 milijardi dolara, procjene su agencije Moody's.

Spomenuta bi pravila zaustavila novčane fondove u "peglanju" svojih prinosa budući da koriste trošak amortizacije u računovodstvu. Spriječilo bi ih se i u traženju izrade rejtinga od agencija te zaustavila sponzore u spašavanju fondova iznad "amortizera" od tri posto. I upravo se ta razina od tri posto imovine u gotovini smatra najštetnijim prijedlogom. "To će doslovno satrati industriju novčanih fondova u Europi. Čak i ako se ispregovara niža razina, i dalje vjerujemo da će se velika većina fondova povući iz biznisa. Velika većina ne vjeruje da je taj kapital potreban", kaže izvor FT-a.