Od uvođenja mirovinske reforme 2002. godine, obvezni mirovinski fondovi svojim su članovima zaradili deset milijardi kuna.

“Ostvarili smo 1,2 milijarde eura nove vrijednosti. Toliko je stajala autocesta od Zagreba do Splita”, poručio je u ponedjeljak Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda na predstavljanju rezultata fondova od uvođenja reforme. Istaknuo je da će financijski rezultati pokazati da su mirovinski fondovi najprofitabilniji dio financijske industrije za svoje članove.

No, ti bi rezultati bili znatno bolji da se više izdvaja za drugi stup. Od pokretanja reforme svaki zaposlenik izdvaja pet posto bruto plaće. Već godinama mirovinci pokušavaju od vladajućih struktura dobiti blagoslov da se taj doprinos poveća. Kolika je konkretna šteta ne povećanja doprinosa, pokazuje i podatak da je od početka reforme postavljeno da se izdvaja deset posto, a ne pet, današnja zarada fondova bila bi 20 milijardi kuna. Tada su OMF-ovi, kaže Novoselec, pogriješili što odmah nisu zatražili to povećanje.

“Postoji nedvojbena politička volja da se ide u povećanje doprinosa za drugi stup. To nam je rečeno iz resornog ministarstva, to je i u Planu 21 ove Vlade. A to je obećavala i prošla Vlada. Šteta što to nije napravljeno prije”, izjavio je Damir Grbavac, čelni čovjek Raiffeisenovog fonda. Čelnici fondova očekuju da će stvari krenuti na bolje. Radi se na novom zakonskom okviru.

“Stari zakon podijelit će se na dva – Zakon o obveznim fondovima i Zakon o dobrovoljnim. Mislim da je radna skupina za OMF-ove završila sa konačnim prijedlogom zakona”, kazao je Novoselec. Novitet će biti i uvođenje takozvanih potportfelja, koji su 2002. prvi na svijetu implementirani u Čileu.

“Čile i Meksiko imaju pet takvih portfelja, kod nas će biti tri. No, to je prvi korak, sustav će se stalno unaprijeđivati”, najavio je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ/CO fonda. Predstavnici društava za upravljanje OMF-ovima naglasili su da su u posljednjih deset godina ostvarivali u prosjeku godišnji prinos od 4,48 posto, a samo su prošle godine imali prinos od visokih 12,34 posto. No, sami rezultati fondova ne umanjuju činjenicu da dobar dio njihovih članova jako malo zna koliko imaju na računu.

Prema istraživanju koje je za  fondove provela agencija Ipsos puls na uzorku od 200 zaposlenih građana, gotovo polovica zaposlenih (47%) ne zna niti približno stanje svog računa, a čak 95 posto njih ne zna koji je prinos fonda. Stoga su OMF-ovi odlučili pokrenuti kampanju “Crno na bijelo”, koja stoji nešto više od milijun kuna, kojom će pokušati podići informiranost građana o obveznoj mirovinskoj štednji. Promatrajući prosjeke, svaki član na računu u fondu ima oko 34.000 kuna. No obzirom da konstantan priljev novih članova ali i rast nezaposlenosti, stvarno stanje je ipak nešto drukčije.

“Oko 60 do 70 posto naših članova ima redovite uplate”, kazao je Štimac. Nadovezao se Novoselec kazavši da u slučajevima kada novac ne bude uplaćen, fondovi ne znaju je li to zbog toga što je član izgubio posao ili poslodavac namjerno nije uplatio doprinose. “Svake godine imamo tri posto više članova, dok je broj građana u Hrvatskloj smanjio za pet posto, što je i posljedica odlazaka u inozemstvo”, zaključio je Petar Vlaić, čelnik Erste Plavog fonda.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju