Sve veći broj rastava brakova trend je koji vlada i u Europi i svijetu, i prema tome statistike za Hrvatsku pokazuju da smo u trendu. Uz to, u Hrvatskoj se bilježi pad novosklopljenih brakova, za što je dobrim dijelom odgovorna ekonomska kriza, ustvrdio je za Poslovni.hr profesor sociologije braka i obitelji Josip Obradović, komentirajući najnoviju statistiku zabilježenu u siječnju ove godine. 

Naime, po prvi put u povijesti praćenja, u siječnju ove godine broj vjenčanih i rastavljenih parova gotovo se izjednačio, jer je u brak stupilo tek 669 brakova, a pravomoćno su zaključene 602 rastave. Ta statistika znatno odudara od prosjeka, jer se najčešće sklapa oko duplo više brakova nego što ih se se okonča. U siječnju prošle godine primjerice u brak je stupilo 769 parova, uz istovremen raskid 367 brakova. Statistika na razini prva dva mjeseca također nije optimistična, s obzirom da je u tom razdoblju bilo 1509 vjenčanja i 1016 rastava, dok je u istom periodu prošle godine bilo 1833 svadbi i 837 rastava.

"Za statistiku su djelomično odgovorni trendovi u čitavom zapadnom svijetu u kojem se povećava broj rastava brakova. Ta kretanja utjecala su i na Hrvatsku koja prema tome uopće ne iskače iz trendova u Europi i čitavom svijetu. Kako su pokazala naša istraživanja, Hrvatska međutim, ima specifičnost da se zbog ekonomske krize sklapa sve manje brakova, odnosno sve manje ljudi se odlučuje na trajnije vezivanje. Najveći razlog je ekonomska kriza i sve što ona sobom nosi, neizvjesnost i nesigurnost, nedostatak perspektive.

Mladi nemaju posao, stan, ne vide kako će to realizirati u budućnosti i stoga izbjegavaju vezivanje. Rezultat je porazna statistika koju osim Hrvatske bilježe i druge tranzicijske zemlje", pojasnio je profesor Obradović.