Nakon rekordnog gubitka početkom tjedna, cijena zlata ponovno je u četvrtak oštro pala, primaknuvši se najnižim razinama u dvije godine, što otvara pitanje je li to privremeni poremećaj na tržištu ili početak trenda u kojemu će zlato izgubiti ponešto od svoga sjaja.

Pad cijene zlata došao je potpuno neočekivano. U anketi Reutersa u siječnju, u kojoj je sudjelovalo 37 analitičara, očekivalo se da bi ove godine cijena tog plemenitog metala mogla dosegnuti rekordne razine.

Time bi se nastavio dugoročni trend koji traje već 12 godina, tijekom kojih je cijena zlata porasla s 250 dolara po unci, na početku ovog stoljeća, do 1.920 dolara u rujnu 2011. godine.

Međutim, od početka godine cijena zlata potonula je otprilike 20 posto, što je ponajviše posljedica njezinog pada u posljednjih tjedan dana.

Prošloga je petka cijena zlata na svjetskom tržištu potonula 5,2, a u ponedjeljak 8,4 posto, što je njezin najveći dvodnevni gubitak u posljednjih 30 godina. Pritom je u utorak cijena unce zaronila na samo 1.321 dolar, najnižu razinu u više od dvije godine.

Prodaju zlata potaknule su prošloga tjedna špekulacije da će Cipar biti prisiljen prodavati svoje zlatne rezerve, kako bi namaknuo dodatna sredstva za suzbijanje dužničke krize.

Jučer je to potvrdio ciparski ministar financija Harris Georgiades, kazavši kako očekuje da će njegova zemlja prodati dio svojih zlatnih rezervi tijekom idućih nekoliko mjeseci. No, upozorio je na to da konačna odluka leži na središnjoj banci.

Cipar mora prodati dio svojih zlatnih rezervi kako bi prikupio otprilike 400 milijuna eura, što je dio sredstava koje ta otočna zemlja sama mora prikupiti kako bi dobila međunarodnu financijsku pomoć vrijednu 10 milijardi eura.

Birokracija koči

Imamo sunce i vjetar, a uvozimo više od polovice energije: Zašto Hrvatska i dalje igra na rubu ponora?

Bitka za svakog gosta

Zašto bi došli baš kod vas? Odgovor odlučuje tko puni apartmane, a tko ostaje prazan

Analitičari Goldman Sachsa procjenjuju da bi takav potez Cipra potencijalno mogao utjecati na veću monetizaciju zlatnih rezervi i ostalih europskih središnjih banaka.

Osim povećane ponude na tržištu, cijena zlata pada i zbog toga što se u najvećim svjetskim gospodarstvima inflacija kreće na niskim razinama.

Zlato, naime, mnogim ulagačima služi kao zaštita od inflacije, no zbog slabosti globalne potražnje, inflacija u većini najrazvijenijih zemalja svijeta više nije nikakav problem, premda središnje banke vode vrlo labavu monetarnu politiku i praktično tiskaju svježi novac.

„Mijenja se makroekonomsko okruženje koje je poticalo cijenu zlata. Uz to, unatoč obilnim injekcijama svježeg novca središnjih banaka, nema naznaka jačanja inflacijskih pritisaka u svijetu. Točku na i padu cijene zlata predstavljala je vijest da Cipar kani prodati svoje zlatne rezerve“, kaže Koichiro Kamei, direktor instituta Market Strategy.

Unatoč poticajnim mjerama središnjih banaka, posljednjih se mjeseci usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog, dok se recesija u eurozoni produbljuje.

Zbog toga, pak, ulagači strahuju od pada globalne potražnje za metalima i drugim sirovinama, pa stoga padaju i njihove cijene.

Središnje banke izgubile 560 milijardi dolara

Među najvećim gubitnicama pada cijena zlata posljednjih dana našle su se središnje banke, jer posjeduju 31.694,8 metričkih tona te kovine ili 19 posto ukupnih zlatnih rezervi u svijetu, podaci su Svjetskog odbora za zlato.

Potonuće cijene zlata izbrisalo je vrijednost zlatnih rezervi kojeg drže najveće središnje banke u svijetu i Međunarodni monetarni fond za 560 milijardi dolara, na otprilike 1.400 tisuća milijardi, pokazuju podaci tog odbora sa sjedištem u Londonu.

Najveće zlatne rezerve u svijetu imaju SAD i Njemačka, koje drže otprilike 70 posto ukupnih rezervi zlata. Cipar ima ukupno 13,9 tona zlata u svojim rezervama.

„Mislim da će nakon ovog pada cijene mnoge institucije razmisliti o mudrosti korištenja zlata kao investicije, no ne vjerujem da će ovih nekoliko dana izuzetnih oscilacija cijena naštetiti ulozi zlata. Ipak, vrijeme će pokazati je li zlato zaista ostatak barbarskih vremena“, kaže Daniel Brebner, analitičar Deutsche banke.

Brebner smatra da će središnje banke i dalje biti kupci te vrijedne kovine zbog njezine uloge likvidne imovine u teškim vremenima, kao što pokazuje primjer Cipra.

Tome u prilog ide i izjava guvernera Šri Lanke da je pad cijena zlata prilika za tu zemlju da poveća svoje zlatne rezerve.

Južnokorejska središnja banka poručila je, pak, da je zabrinuta zbog pada cijene zlata, ali da je držanje zlatnih poluga dio njezine dugoročne strategije diversifikacije rezervi od koje ne odustaje.

No, ima i drugačijih mišljenja.

„Ulagači polagano shvaćaju da se dugoročnom trendu rasta cijena sirovina, pa i zlata, koji traje od početka stoljeća i kojega su neki nazivali super-ciklusom, možda bliži kraj“, kaže Shane Oliver, strateg u tvrtki AMP Capital Investors.