Vlasnici velikih depozita koji su držali novac u dvije najveće ciparske banke izgubit će u procesu njihova restrukturiranja do 8,3 milijarde eura, pokazuje dokument Europske komisije.

Ukupno će ulagači financirati restrukturiranje ciparskog bankovnog sektora s 10,6 milijardi eura, kroz brisanje vlasničkih udjela i kreditorskih potraživanja prema Laiki Banku i nametanje gubitaka kreditorima Bank of Cyprusa s nižim prioritetom naplate, te pretvaranje depozita u vlasničke udjele.

Laiki će biti zatvoren a Bank of Cyprus restrukturiran u zamjenu za međunarodne kredite u iznosu 10 milijardi eura na razdoblje od tri godine.

Cipar i međunarodni zajmodavci dogovorili su da će vlasnici depozita većih od 100 tisuća eura u obje banke, te dioničari i kreditori ostati bez dijela svog novca u sklopu dokapitalizacije posrnulih zajmodavaca.

Depoziti manji od 100 tisuća eura pokriveni su jamstvima.

"Procjenjuje se da će se uključivanjem (u troškove restrukturiranja) vlasnika neosiguranih depozita u Laikiju i u Bank of Cyprusu osigurati njihov doprinos dokapitalizaciji od 8,3 milijarde eura", stoji u dokumentu datiranom 12. travnja, s oznakom "konačna verzija".

"To je maksimalna procjena. Konačni iznos ovisit će između ostalog o konverziji u sklopu pretvaranja potraživanja u vlasničke udjele u Bank of Cyprusu i isplati osiguranih depozita u Laiki Banku", dodaje se u fusnoti.

Iz konačne verzije dokumenta izbačena je razlika – prisutna u verziji od 9. travnja – između bruto potreba za financiranjem, uključujući iznos koji može namaknuti sam Cipar, i neto potreba odnosno iznosa koji vlada u Nikoziji mora posuditi.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U toj je verziji sporazuma Komisija navela da bruto potrebe Cipra za financiranjem u razdoblju od drugog tromjesečja ove do kraja prvog tromjesečja 2016. iznose 23 milijarde eura, od čega je Cipar trebao namaknjuti 13 milijardi.

To je značilo da neto potrebe za financiranjem iznose 10 milijardi eura, od čega je europski stalni krizni fond trebao osigurati devet milijardi a Međunarodni monetarni fond jednu milijardu eura.

Od tog je kredita 2,5 milijardi eura rezervirano za dokapitalizaciju preostalog restrukturiranog bankovnog sektora, u slučaju neočekivano snažnog povećanja nenaplativih zajmova i sličnih teškoća.

Dodatna 4,1 milijarda predviđena je za otkup obveznica koje dospijevaju na naplatu a 3,4 milijarde za pokrivanje javnih troškova.