Na glavnoj skupštini vlasnika Nexeovih obveznica 8. travnja vjerovnici te posrnule kompanije na dnevnom redu imaju samo jednu temu – kako prisilno naplatiti svojih 120 milijuna eura.

U lipnju 2011. Nexe grupa izdala je 120 milijuna eura vrijedne obveznice primamivši investitore obećanjem polugodišnje isplate kamate od 3,9125 posto (godišnje 7,825 posto). Budući da je već neko vrijeme jasno da prezadužena kompanija koja je nedavno pokrenula proces predstečajne nagodbe nema financijske snage vratiti dug, banke i fondovi odlučili su aktivirati zalog naplate obveznica prisilnom prodajom dionica Našicecementa. 

Dogovori s vjerovnicima
U prostorijama Zagrebačke burze za tjedan dana, imatelji obveznica bit će upoznati sa činjenicama o stanju i poslovanju. Prije svega zanimat će ih poduzete mjere u sklopu plana restrukturiranja, kao i u kojoj su fazi dogovori s ostalim ključnim vjerovnicima kompanije čija se zaduženost procjenjuje na 1,28 milijardi kuna. "Potrebno je razmotriti pitanja mogućnosti daljnjeg ispunjevanja obveza izdavatelja te realnost provedbe plana restrukturiranja i prihvaćanja plana od svih kategorija vjerovnika", napisao je u pozivu za skupštinu povjerenik izdanja Auctor. U petak je na burzu stigao Raiffeisenov prijedlog dopune dnevnog reda prema kojem se na prodaji ne bi našle samo založene dionice Našicecementa već prodaja 100 posto (644.329 dionica) kompanije i/ili poslovnih udjela u povezanim tvrtkama potencijalnom partneru. Radi se, između ostalih, o tvrtkama Nexe beton, Igma, Nexe beton iz Novog Sada, Agregati i betoni te GP Put iz Sarajeva.Prođe li na skupštini imatelja obveznica Raiffeisenov prijedlog obvezat će Nexe grupu da zahvaljujući izravnom ili neizravnom vlasništvu potencijalnim ulagačima u bilo koju od kompanija otvori poslovne knjige i omogući financijsko, komercijalno, pravno i tehničko dubinsko snimanje.

Najizdašniji PBZ i RBA 
Desetak najvećih vlasnika propalih obveznica su banke i fondovi. Najizdašnija je bila PBZ koja je kupila 16,8 posto izdanja pa potražuje od Nexea 20,1 milijun eura. RBA banka pokušava naplatiti 12,4 milijuna eura, njezin obvezni mirovinski fond još 12 milijuna eura, jednako kao i mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje. Slijede Slavonski ZIF sa 10,6 mil. eura, Fond za financiranje razgradnje NE Krško sa 10,5 milijuna, Splitska banka sa 7,9 milijuna te Zagrebačka banka koja potražuje 5 milijuna eura.