Hrvatska je prodala obveznica u iznosu 1,5 milijardi dolara i uz kamatu (kupon) od 5,50 posto i prinos za investitore 5,625 posto, budući da je cijena pri upisu utvrđena nešto ispod 100 posto (na 99,054).

To znači i da će Ministarstvu financija s datumom izdanja (4. travnja) sjesti 15-ak milijuna dolara manje od 1,5 milijarde. Jesmo li prošli skupo ili povoljno, jednoznačna odgovora nema. U Vladi kažu da je ovo zaduženje najjeftinije dosad. To nije netočno, ali ne govori mnogo o 'našim' zaslugama ili napretku. Prije dvije godine, npr. Hrvatska je na dolarske obveznice iste veličine i ročnosti platila viši prinos, ali je premija tj. prinos povrh referentnog američog duga (US Treasury) tada bio nešto manji (3,4 postotna boda). Ako je pak suditi prema prvim ponudama na kupnje nakon konačnog definiranja izdanja, jučer su investitori nudili cijenu 100,5 posto, što znači da ih zadovoljava i niži prinos. U odnosu na upisnu cijenu u izdanju to je porast od 1,4 posto pa će neki od tzv. primarnih kupaca toliko zaraditi već u jednom danu. To su zasad samo prve indikacije iza kojih nema relevantnog volumena, ali dio financijaša drži da bi za koji tjedan cijena na tržištu mogla i dodatno porasti.

Nedvojbeno je i da je raspoloženje na tržištima u siječnju i veljači bilo povoljnije za zaduženje nego u posljednjih mjesec dana. Slučaj Cipra unio je nervozu glede krize u eurozoni, Italija još uvijek nema Vladu, u fokus su došli i problemi Slovenije… Danas je očito naglašenije važan i faktor sreće u gađanju tajminga. U slučaju Hrvatske unatrag mjesec dana rast premije rizika malo je pogurala i rana najava. Konačno, Hrvatskoj je zbog gustoće dospijeća od 2017. do 2021. najlogičniji izbor 10-godišnje dolarsko izdanje, ali istodobno je krivulja prinosa upravo na duljim rokovima 'strmije nagnuta', što financijski eksperti pripisuju očekivanju tržišta da se ekonomija SAD-a oporavlja i da će kamate u budućnosti rasti.

Tajming

Za kamate 82,5 mil. USD  

Prema premijama rizika u siječnju i veljači, da se na tržište išlo tada zadužili bismo se uz oko pola postotnog boda manju cijenu. Na 1,5 mlrd. dolara to ispada 40-50 milijuna kuna manji godišnji trošak kamate. Uz kupon od 5,5 on će iznositi 82,5 milijuna USD ili nešto manje od pola milijarde kuna. S tajmingom očito nije bilo previše sreće. U cijenu treba uključiti i zaštitu od valutnog rizika.