Prinos na slovenske državne obveznice s 10-godišnjim dospjećem na sekundarnom tržištu zadnjih je dana u porastu, a u utorak je prvi put nakon listopada prošle godine prešao 6 posto, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA.

Na elektronskoj burzi MTS popodne u 17.30 sati očekivane kamate na slovenske desetogodišnje obveznice iznosile su 6,17 postotka.

U porastu su od kraja prošlog tjedna, a naglo se povećavaju zadnjih dana nakon nagađanja u stranim medijima da bi Slovenija nakon Cipra mogla postati nova manja članica eurozone s njene periferije koja će trebati međunarodnu financijsku pomoć, navodi agencija.

Nagađanja da Slovenija može doći u situaciju u kojoj će joj trebati pomoć proširile su se medijima nakon bloga u The Washington Postu od nedjelje u kojemu su istaknute slabosti slovenskog bankovnog sektora.

Bilance slovenskih banaka kontaminirane su sa 7 milijardi eura loših kredita, a uz to tri vodeće banke u državi po procjeni MMF-a ove godine trebaju dokapitalizaciju od milijardu eura kako bi dostigle kapitalsku adekvatnost prema kriterijima europskog bankovnog regulatora.

Vodeći slovenski stručnjak za međunarodne financije Mojmir Mrak, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, izjavio je za Slovensku televiziju da je za Sloveniju i novu vladu ključno kako pristupiti rješavanju problema u bankama i kako i učinkovito kontrolirati proračunsku potrošnju ako se Slovenija po prihvatljivim uvjetima želi zadužiti na financijskom tržištu do sredine godine plasiranjem nove obveznice, kako bi refinancirala obveze koje dospijevaju u lipnju.

Mrak je dodao da nova vlada nema mnogo vremena da potencijalnim stranim financijskim investitorima pruži kredibilan plan za saniranje banaka, te da se boji da će se troškovi za zaduživanja Slovenije na financijskom tržištu idućih mjeseci povećavati, ne samo zbog problema u njenim bankama nego i zbog učinka krize u eurozoni, osobito ako dođe do komplikacije u vezi s rješavanjem stanja na Cipru.

Slovenija se u listopadu prošle godine zadužila za 2,25 milijarde dolara uspješnom prodajom desetogodišnje obveznice nominirane u dolarima uz kamatu od 5,5 posto, čime je za jedno vrijeme izbjegla opasnost da mora zatražiti pomoć EU-a ili međunarodnih financijskih ustanova.

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

Nova razvojna faza

Novi LDC-i u Dugopolju i Velikoj Gorici temelj su za održiv razvoj Studenca

Ove godine Slovenija bi po procjenama trebala na financijskom tržištu osigurati oko 3 milijarde eura, u što nije ubrojen iznos koji bi joj trebao za sanaciju banaka.