Država i javne tvrtke do sada su u izgradnju vlastitih optičkih kapaciteta, koje Vlada planira povezati u jednu cjelinu, uložila 1,5 milijardi kuna, izjavio je na konferenciji Telecom Arena 2013. pomoćnik ministra Uprave za eHrvatsku Darko Parić.

Istaknuo je da Hrvatska tako raspolaže sa 8500 kilometara optičke infrastrukture koja povezuje sve velike gradove u državi. "Paradoksalno je da se takva infrastruktura ne stavi u ulogu razvoja države i gospodarstva, tim više što EU brzi internet vidi kao jedan od temeljnih pokretača razvoja do 2020. godine, a Hrvatska k tome po korištenju brzog interneta zaostaje za EU", kaže Parić.Dodaje da povrh toga Vlada godišnje troši 250 milijuna kuna na iznajmljivanje optičke infrastrukture upravo zato što projekt povezivanja državne optike nije proveden ranije. Navodi da će u idućih desetak dana Vlada i službeno objaviti na koji će način to pitanje rješiti. "Dosta toga se već zna, ali kako ovaj projekt od 2000. godine nije padao zbog novca već zbog političkih i gospodarskih suprotstavljenih interesa, prije nego Vlada službeno to  objavi, više ne mogu reći", kaže Parić. Nikola Popović, član Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, kaže da ulazak države na tržište zakupljenih vodova nije sporan.

Navodi da je EU regulativa po pitanju vlasništva nad takvim operaterima neutralna."A kako taj novi entitet bude gradio svoju mrežu i uspostavljao veze, tako će i Hakom raditi dopune i nove analize kako bi se zadržalo tržišno natjecanje", pojašnjava Popović. Parić dodaje da su tu otvoreni za suradnju s gradovima i općenito lokalnom zajednicom, te da će ih snažno poticati. Tatjana Holjevac, potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine kaže da Zagreb preko tvrtke Digitalni grad Zagrebačkog holdinga već aktivno radi na projektima optike do kuće. "U zagrebačkom naselju Vrbani 3 krećemo u izgradnju optike do kuće za potencijalnih 2000 pretplatnika, prije toga smo napravili sličan projekt u Sopnici, a idući korak je da se prijavimo za sredstva iz EU fondova kako bi do 2020. svim građanima u Zagrebu omogućili pristup internetu brzinom od 100Mbps", kaže Holjevac.Pojašnjava da je studija za Zagreb pokazala da bi takva nova komunalna infrastruktura pokrivala 200.000 potencijalnih korisnika. Zvonimir Zelenika, stručnjak za transmisijske sustave Vipneta, na to je uzvratio Holjevac da u poslovnom svijetu nije jasno zašto gradska tvrtka ide u izgradnju optike u naselju gdje već postoje tri paralelne telekomunikacijske mreže.

"Zašto se s javnim novcem na taj natječe s privatnim operaterima na lokacijama gdje postoji čak i takva infrastrukturna konkurencija?"pita se Zelenika. Holjevac odgovara da grad neće polagati optiku tamo gdje pet do 10 posto korisnika već ima brzi pristup internetu preko postojećih operatera. "No, grad ima obvezu koju privatni operateri nemaju, a to je da svim svojim građanima omogući brzi pristup internetu", kaže Holjevac.Maja Mandić, direktorica Odjela za korporativne regulatorne poslove Hrvatskog telekoma, pita se pak da li je izrađena studija utjecaja i isplativosti takvih javnih projekata koji će se financirati iz EU fondova i od poreznih obveznika, jer su to neki od ključnih parametara na temelju kojih i EU određuje gdje postoji komercijalni interes operatera za gradnjom, a gdje će takve aktivnosti sufinancirati EU i države članice. Darko Parić iz eHrvatske na to je odgovorio da niti jedan projekt izgradnje optike na lokalnoj razini još nije napravljen pa time nisu napravljene ni te sudije."Ali svi će se operateri ponašati po pravilima koja vrijede na tržitu, a regulator Hakom neće dozvoliti da se išta događa mimo pravila tržišne utakmice", zaključuje Parić.