Europski parlament predstavničko je tijelo građana Europske unije (EU) koje zajedno s Vijećem Europske unije čini njenu  zakonodavnu vlast. Članove Europskog parlamenta biraju građani država članica Unije prijavljeni kao glasači, na neposrednim izborima, temeljem općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava, tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Parlament na taj način izražava demokratsku volju građana Unije te zastupa njihove interese u raspravama s drugim institucijama Unije.

Petogodišnji mandat članova parlamenta počinje otvaranjem prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon provedenih izbora, a može se produljiti ili skratiti sukladno odluci Vijeća Europske unije o određivanju novog izbornog razdoblja. Sadašnji saziv Parlamenta  koji je izabran 2009. godine ima 753 člana iz svih 27 država Europske unije, a gotovo jedna trećina njih čine žene.

Za izbor članova Europskog parlamenta nije propisan jedinstveni izborni sustav već je svaka država članica slobodna izabrati vlastiti sustav uz poštovanje uvjeta propisanih Odlukom Vijeća (2002/772/EC). S obzirom da se pri izboru zastupnika za Parlament mora poštivati sustav proporcionalne zastupljenosti država članica, izborno područje države članice može biti podijeljeno na izborne jedinice čija podjela neće bitno utjecati na proporcionalnost izbornog sustava. Teritorij Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu, uključujući i biračka mjesta izvan granica RH.

Biračko pravo i kandidiranje hrvatskih članova u Europski parlament

Hrvatske članove u Europski parlament birat će, temeljem općeg i jednakog biračkog prava, svi hrvatski državljani koji će po pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji imati biračko pravo, sukladno Zakonu o izborima zastupnika Republike Hrvatske u Europski parlament (NN 92/10). Po pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju i državljani drugih država članica EU koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj moći će birati članove u Europski parlament pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, i to tako da nadležnom tijelu koji vodi popis birača podnesu zahtjev za upis u popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora za Europski parlament. Isto tako, za članove Europskog parlamenta mogu prema Zakonu o strancima (NN 130/11), osim hrvatskih građana s biračkim pravom, biti birani i državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj ukoliko zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane Zakonom o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament (NN 92/10).

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama. Listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka, ali i koalicija političkih stranaka (koalicijska lista). Na listi kandidata mora biti toliko kandidata koliko se bira članova u Europski parlament, a prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova. Za pravovaljanost prijedloga liste za izbor članova u Europski parlament potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača. Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača.

Hrvatski sabor donio je 22. veljače 2013. odluku o izmijeni Zakona o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament, kojom se uvodi mogućnost raspisivanja izbora na isti dan kada se održavaju lokalni izbori, odnosno u svibnju. Izbore za hrvatske članove EP-a raspisat će predsjednik RH Ivo Josipović uz prethodne konzultacije s vladom, parlamentarnim strankama, nadležnim tijelima za provođenje izbora i drugim relevantnim dionicima.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji