Kod uređenja i prenamjene postojećih tavanskih prostora u poslovni ili stambeni prostor treba imati na umu činjenicu da konstrukcije tavanskog prostora u pravilu nisu projektirane niti izgrađene na način da ostvare uvjete za trajni boravak ili rad ljudi.

Tavanski prostori načelno predstavljaju tampon zonu između zgrade i vanjskog zraka (zaštita prostora zgrade od ljetnog pregrijavanja i zimske hladnoće).Obzirom da je tavan prostor koji nije predviđen za grijanje i boravak ljudi obodne konstrukcije (zidovi, krov i prozori) nemaju dobra svojstva toplinske zaštite (izolacije). Prvi i najvažniji korak je poboljšati navedene karakteristike dodatnim toplinskim izolacijama s čime ne treba štedjeti jer će se investicija u visoki nivo toplinske izolacije kroz određeno vrijeme vratiti odnosno isplatiti kroz uštede u grijanju i hlađenju. Svojstva krova moguće je poboljšati postavom toplinske izolacije između rogova kod klasičnog drvenog krova ili s donje strane stropne ploče ukoliko se radi o betonskoj kosoj ploči (ponekad, ali rijetko moguća je postava sa gornje strane što je najbolje). Kod toga treba imati na umu da postoji mogućnost da će toplinska izolacija donekle smanjiti svjetlu visinu prostora.

Kod starijih zgrada u pravilu su zabatni zidovi tavana i krovni nadozidi izvedeni tanje debljine nego vanjski zidovi ostalih etaža zgrade. Zbog toga je na njima također potrebna dodatna toplinska zaštita koja se u pravilu može izvesti jedino s unutarnje strane prostora. Ovime također može doći da smanjenja korisne površine prostora. Napominjem da kod adaptacije tavana treba uzeti u obzir i zaštitu od kiše. Ukoliko se radi o provjetravanom tavanskom prostoru sa klasičnim krovištem i pokrovom crijepom svakako treba računati na obaveznu postavu dodatne hidro izolacije koju provjetravani tavanski prostor ne treba pa je vjerojatno niti nema. U svakom slučaju preporuka je da projektiranje tehničkih rješenja i izradu troškovnika prenamjene tavanskog prostora u poslovni prostor povjerite ovlaštenom arhitektu koji će vam ovisno o konkretnom slučaju predvidjeti optimalna tehnička rješenja. Na pitanje o racionalnosti korištenja tavanskog prostora u pogledu potrošnje energije za grijanje ili hlađenje odgovor je isti bez obzira da li se radi o projektiranom tavanskom poslovnom prostoru ili stanu (odnosno prostoru koji je pod kosim ili ravnim krovom) ili nekorisnom tavanu koji je adaptiran i prenamijenjen u poslovni ili stambeni prostor. Prostor u potkrovlju ima veću površinu ovojnice prema vanjskom prostoru (krov i fasadni zidovi) u odnosu na prostor u zgradi koji je okružen susjednim grijanim prostorima (bočno, iznad i ispod). Gubici topline ili ljetno pregrijavanje kroz ovojnicu su veći za istu korisnu površinu kod prostora koji ima veću vanjsku ovojnicu.

U tom smislu možemo zaključiti da bez obzira na nivo kvalitete tehničkog rješenja izvedbe toplinske izolacije, u tavanskom prostoru dolazi do razmjerno većeg utroška energije za grijanje i hlađenje od, na primjer, prostora na etaži ispod. Ovo je također važno pitanje i obzirom na uskoro obvezujuću energetsku certifikaciju kod prodaje ili iznajmljivanja prostora kojom će se samostalne uporabne jedinice kategorizirati u energetske razrede ovisno o količini godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje.Na kraju ipak treba naglasiti da tavanski prostori, pogotovo u gusto naseljenim urbanim jezgrama, predstavljaju posebnu kvalitetu te odišu posebnim ugođajem, šarmom te predstavljaju odraz određenog svjetonazora, načina života i razmišljanja te ih svakako treba koristiti uz naravno prethodno provedena kvalitetna i propisna tehnička rješenja toplinske zaštite i racionalne upotrebe energije kojima će se postići energetska racionalnost i ugodna mikroklima za rad i boravak. 

Odgovara: Darko Kolarić, dipl. ing.arh